Novi ministar turizma Anton Kliman prilikom primopredaje dužnosti izrazio je zadovoljstvo stanjem resora objasnivši da je turizam prošle godine postigao konkretan rezultat u porastu dolazaka i noćenja, ali i prihoda. U razgovoru za Poslovni dnevnik najavljuje nastavak projekata kao što je provedba turističke strategije, strateškog marketing plana, ali i jačanje nekih zanemarenih segmenata turizma kao što je sakralni turizam te ujedno najavljuje strožu kontrolu trošenja novca Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

"Prošle godine napravljeni su rebranding Hrvatske te program za produljenje sezone. Sve je rezultiralo prvi put nakon početka recesije znatnim povećanjem prihoda, što znači da se krećemo u dobrom smjeru. Sigurno ću nastaviti s projektima koji su započeti, a želja mi je fokusirati se na porast investicija te učinkovitiju promociju koju radi Hrvatska turistička zajednica. Prvi je korak priprema proračuna i odluka o bespovratnim sredstvima koja ćemo kao ministarstvo ulagati u sektor", ističe.

Najavili ste snižavanje PDV-a za turizam. Kako mislite nagovoriti ostatak Vlade na to? 
Opredjeljenje ove Vlade su investicije i podizanje konkurentnosti, a da bi se one mogle razvijati, moramo imati određeni dio kapitala. To će, dakako, biti politička odluka, no mislim da visina stope od 13 posto treba biti smanjena na iznos da se u najmanju ruku dovedemo u rang najvišeg PDV-a na turizam u Europi, a to je 10 posto. Volio bih da stopa bude još niža, ali svjestan sam situacije. Očekujem razumijevanje ministra financija, kojem ćemo analizama predočiti da nije svako smanjenje stope PDV-a gubitak za budžet. 

Turistički sektor iščekuje i donošenje novog Zakona o turističkom zemljištu. Kad planirate donijeti taj zakon?
Vidio sam tri prijedloga zakona i ne znam za koji bi se odlučio. Treba napraviti dobar miks svih verzija, jer nije svaki problem s turističkim zemljištem identičan. Dobro je da je je bivša Vlada zastala s tim procesom, koji zahtjeva još veću komunikaciju sa svim sudionicima. Taj se zakon ne smije donositi birokratski. 

Najviše prijepora bilo je u domeni Državnog odvjetništva?
Tražit ćemo da sustav odluka bude propulzivniji nego dosad. Treba nam jasnoća, brzina i dobra odluka. Više nemamo vremena čekati, no ne smijemo u brzini donijeti pogrešne odluke da ne oštetimo ni državu ni korisnike. Razgovarali smo s ministrom pravosuđa Antom Šprljom i jako brzo ćemo prionuti na posao, da raspravimo zakon, i nadam se da ćemo ga ove godine pustiti u proceduru, kako bismo što brže vidjeli efekte.

Hoćete li donijeti novi zakon o turističkim zajednicama koji je zapeo u bivšem sazivu na javnoj raspravi?
O rješenjima zakona raspravljat ću s kolegama i članovima novog Turističkog vijeća HTZ-a, jer starom sazivu mandat istječe u veljači. Planiramo otkloniti neke prijepore iz prijedloga zakona kako bi sustav profunkcionirao. Treba u svakom slučaju redefinirati ulogu lokalnih i županijskih turističkih zajednica, koje će morati puno jače podnijeti terete na tržištu, gdje neće biti samo mrtvo slovo na papiru, nego će se od njih tražiti puno jači angažman u destinaciji. Stvari se na globalnom tržištu jako brzo odvijaju i odluke trebamo donositi brže. To nije više državna birokracija, nego su to poslovne odluke, kao u nekim tvrtkama koje se bore na tržištu. Jer mi se danas borimo na tržištu. Ministarstvo je administrator, a HTZ živi organizam koji provodi projekte.

Hoće li HTZ dobiti više novca iz državnog proračuna?
Zauzimat ću se za to, no svaka kuna će morati biti opravdana. Moramo biti svjesni stanja u proračunu. Volio bih da mogu komotno odraditi i dati HTZ-u 20 ili 50 milijuna kuna, no i ovo što je dosad odrađeno morat će biti opravdano, svaka kuna, jer to je teško zarađena kuna naših turističkih radnika koji očekuju rezultate rada turističkih zajednica.

Hoće li direktor HTZ-a Ratomir Ivičić dobiti vaše povjerenje za drugi mandat?
Ovih dana mijenja se Turističko vijeće, a s Ratomirom Ivičićem kvalitetno ćemo razgovarati o svemu. Ne bih prejudicirao odluke. 

Najavili ste da privatni iznajmljivači ipak u ovoj godini neće morati imati energetske certifikate. Bivši ministar nedavno je objasnio da je to pitanje zaštite okoliša, a ne turizma ili zaštite potrošača. Koji su vaši argumenti?
Ministar Lorencin nije pogriješio, to je pitanje zaštite okoliša. Riječ je, međutim, o tumačenju zakona koje je donijelo parafiskalni namet iznajmljivačima. Mislim da ima prostora da iznajmljivači turističkih kapaciteta koji su manje od četiri mjeseca na tržištu mogu ući u skupinu koja još nije obvezna pribaviti certifikat. Dakako, u sljedećem razdoblju od godinu, dvije doći ćemo u situaciju u kojoj će sve zgrade morati imati energetske certifikate. To može biti i poticajno, vlasnici certifikata imat će interes imati što manju potrošnju energije kako bi zaradili više od najma kapaciteta. Ako žele uštedjeti na energiji, na temelju certifikata moći će pristupiti izdašnim fondovima za energetsku učinkovitost. To bih preporučio svakome, ne samo iznajmljivačima. U tom smislu to nije bačen novac nego dobra prilika, no moramo im omogućiti da to bude njihova dobra volja. Sad mi se čini oportuno to im nametati.

Ova je turistička godina specifična po uvjetima na globalnom tržištu zbog učestalih terorističkih napada, zategnutih odnosa između Turske i Rusije. Kako će to utjecati na naš turizam? 
Trebamo iskoristiti trenutnu političku situaciju, koja je nepovoljna za Tursku, Sjevernu Afriku, pa i Grčku, već sam inzistirao na akcijskom planu. Tako bismo na tržištima Njemačke, Austrije, Skandinavije, Velike Britanije, pa i Rusije, povećali promotivne aktivnosti za razdoblje predsezone i posezone, kako bismo već na proljeće iskoristili situaciju i činjenicu da imamo prednost više, a to je sigurnost. Ne trebamo se radovati ničijem problemu, no moramo tu uhvatiti svoju priliku. Turistima željnim putovanja moramo pružiti ono što u drugim destinancijama ne mogu doživjeti.

Jačanje vjerskog turizma bit će moj izazov

Je li Hrvatska dovoljno iskoristila potencijal vjerskog turizma?
Vjerski turizam dijelom je kulturnog turizma, ali je slabo iskorišten i tu treba napraviti velike pomake. Imamo primjere drugih destinacija: u talijanske, francuske, španjolske centre ciljano dolaze stotine tisuća posjetitelja. To nisu usputna putovanja već ciljana odredišta. U formiranju turističkih proizvoda jako ćemo se fokusirati da ispunimo taj potencijal koji postoji u nekim destinacijama. Primjer je Vodnjan, koji ima potencijala kao nitko u Hrvatskoj, jer su njihove relikvije svjetski raritet. No, treba riješiti problem muzeološkog izlaganja tih relikvija. U projekt se trebaju uključiti različita ministarstva, ali i turistička zajednica te, svakako, jedinice lokalne samouprave i cijeli turistički sektor. To je proizvod koji se može jako dobro iskoristiti izvan sezone, ukorporirati u hvale vrijedan projekt Hrvatska 365. Potrebna je i suradnja s Crkvom, s kojom treba uspostaviti kvalitetan dijalog i odrediti pravila suradnje.

Vodnjanski župnik predložio je da crkva ide na turističke samove, podržavate li to?
Ne vidim zašto bi crkva išla sama na sajmove, no crkve kao kulturna baštine svakako bi trebale biti više zastupljene u promociji, da ne prodajemo samo sunce i more. Nismo dovoljno dobro to promovirali i to je jedan od izazova koji nas čekaju.