Iako je u nekim prethodnim vremenima vrhunac potrošnje energije bio u zimskim mjesecima uslijed velikih hladnoća, zadnjih godina svjedočimo da su vrhunci sasvim suprotni i događaju se u ljetnim mjesecima. Klimatske promjene i razvoj tehnologije doveli su do masovne penetracije klima uređaja, a kada se na to doda turistički karakter Hrvatske tijekom ljeta s milijunima dodatnih privremenih stanovnika – turista, jasno je da do najveće potrošnje dobara, i to ne samo energetskih, dolazi upravo tijekom srpnja i kolovoza.

Ogromne količine

Ovogodišnji srpanj ostat će upisan u povijesti kao najtopliji mjesec u posljednjih 120.000 godina, kako tvrdi Klimatski institut EU. Zbog izrazito visokih temperatura u prvoj polovici mjeseca trošili smo ogromne količine električne energije za hlađenje. Kako ističu iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, 17. srpnja između 14 i 15 sati u Hrvatskoj zabilježen je ovogodišnji rekord u potrošnji električne energije, iznosio je čak 3167 MWh. Ovo je, navode iz OIEH, i najviša potrošnja u jednom satu otkad postoje mjerenja sofisticiranom opremom. Apsolutni rekord u jednom satu odnosio se i na najveće opterećenje sustava.

“U srpnju se uočava velika promjenjivost te porast dnevne potrošnje i vršnog opterećenja zbog nepredvidivih vremenskih prilika tijekom mjeseca, ali i pojačanog utjecaja turističke sezone. Zbog povećane potrošnje u srpnju bili smo primorani uvoziti električnu energiju. Ostvarena je izrazito velika proizvodnja hidroelektrana, posebno akumulacijskih HE iz dotoka vode i pražnjenja akumulacija. Termoelektrane na plin su tijekom srpnja ostvarile veliku proizvodnju zbog smanjenja dotoka vode za HE. Zbog uravnoteženja satne bilance bilo je potrebno uvoziti značajne količine električne energije i to čak 265 GWh, dok je maksimalni satni uvoz iznosio 1451 MWh/h”, stoji u analizi OIEH, udruženja kojem je na čelu direktorica Maja Pokrovac.

U dokumentu se dodaje kako je Nuklearna elektrana Krško radila 1,4 posto manjom snagom od nominalne. “Vjetroelektrane su ostvarile ispodprosječnu proizvodnju, dok su sunčane elektrane zabilježile visoku razinu proizvodnje ponajviše zahvaljujući sve većem broju novoinstaliranih kapaciteta. Reverzibilna hidroelektrana Velebit bila je cijeli mjesec izvan pogona, a zbog velikog sadržaja vode u akumulacijama sustav je imao dovoljno resursa fleksibilnosti za usluge sustava i usluge uravnoteženja na strani proizvodnje. Sve je jasnije kako naš elektroenergetski sustav nema dovoljno proizvodnih kapaciteta koji bi podmirili potrošnju u ljetnim mjesecima”, navodi se u analizi.

Sve mane sustava

Iz ovog energetskog udruženja procjenjuju da bi nam hipotetičkih dodatnih 1700 MW sunčanih elektrana ili 1780 MW vjetroelektrana dalo komociju da ne bismo trebali uvoziti električnu energiju i imali bismo uravnoteženu elektroenergetsku bilancu.

“Iako su sunčane elektrane napokon prešle dva posto u proizvodnom miksu, tu činjenicu je zasjenio veliki uvoz električne energije koji je u srpnju činio 15,7 posto raspoložive energije za potrošnju. Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u srpnju je iznosila 114.846 MWh, a faktor korištenja snage bio je 15,7 posto. Prosjek za mjesec srpanj u razdoblju od 2011. do 2022. iznosio je oko 20 posto, što faktor korištenja snage VE u srpnju svrstava među najlošije. Isto tako, protekli su mjesec ostvareni odlični tržišni rezultati skoro svih pojedinih tehnologija, a posebice hidroelektrana. Operatori proizvodnje i operatori sustava plasirali su električnu energiju proizvedenu u hidroelektranama po najvećim tržišnim cijenama u dnevnim špicama, što je rezultiralo utrškom od oko 4,4 milijuna eura u srpnju”, ističu iz OIEH. Izuzetak su sunčane elektrane koje plasiraju svoju maksimalnu proizvodnju u razdoblju dana s najnižom tržišnom cijenom, pa su ostvareni minusi u odnosu na prodajnu i tržišnu vrijednost u srpnju, stoji u izvješću OIEH iz kojeg zaključuju da nam je mjesec rekordnih temperatura i rekordne potrošnje još jednom pokazao sve mane sustava. Ovo je još jedan jasan signal, navode, da Hrvatskoj kronično nedostaju proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije za uravnoteženje bilance. Takvo kašnjenje u razvoju OIE košta nas milijune koje smo primorani izdvajati za uvoz električne energije. Dok se ne izgrade ovi proizvodni kapaciteti sigurnost opskrbe i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava ovisit će i dalje o interkonekcijama i tržišnim cijenama na koje ne možemo utjecati.

Milijunska zarada

No, uz sve izazove kojima svakodnevno svjedočimo, Hrvatska sve više napreduju po pitanju instaliranja kapaciteta obnovljivih izvora energije, a isto tako i korištenja zelene energije u gospodarstvu i društvu. Najnoviji podaci operatera distribucijskog sustava HEP ODS pokazuju kako u Hrvatskoj broj instaliranih solarnih kapaciteta raste iz mjeseca u mjesec te je u lipnju dosegnuo 305,8 MW.

Ukupno su svi OIE u proizvodnji električne energije u prvom polugodištu ove godine sudjelovali sa 61,2 posto. U prvih šest mjeseci ove godine ostvarili smo i značajan izvoz električne energije od 1224 GWh, dok smo u istom razdoblju lani morali uvesti 908 GWh električne energije. Ta je razlika od čak 2132 GWh, a što je prema volatilnim cijenama energije pozitiva od čak 343 milijuna eura.