Kiberincidenti kao što su napadi ucjenjivačkim softverom, povrede podataka i IT poremećaji najveći su razlog za zabrinutost kompanija diljem svijeta u 2024. prema Allianzovu barometru rizika.

Na drugom je mjestu opasnost od prekida poslovanja, a porast u kompilaciji najvećih globalnih rizika, na temelju mišljenja više od 3000 stručnjaka za upravljanje rizikom, pokazuju i prirodne katastrofe, požar, eksplozija te politički rizici i nasilje.

Podaci za Hrvatsku pokazuju da su prirodne katastrofe najveća prijetnja hrvatskim kompanijama, dok su makroekonomski razvoji kao što su inflacija, monetarna politika i mjere štednje zauzele 2. mjesto na ljestvici Barometra rizika. Nedostatak kvalificirane radne snage je na 3. mjestu, dok su lani bili na šestom.

“U 2023. svjedočili smo katastrofalnim nepogodama koje su posljedica klimatskih promjena, a predstavljaju značajan rizik na poslovanje brojnih kompanija diljem Hrvatske. Uloga osiguravajućih kuća u takvim situacijama je ključna jer putem isplate šteta na temelju pokrića ugovorenih polica osiguravaju građanima i kompanijama financijska sredstva kako bi lakše prebrodili štete.

Inflaciju hrvatske tvrtke i dalje prepoznaju kao rizik s kojim bi se mogle suočavati unatoč tome što u ostatku svijeta stope inflacije počinju jenjavati, a manjak radne snage i kvalificiranih radnika postaju sve veći rizik s kojima se susreću kompanije u gotovo svim industrijama diljem RH”, izjavila je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.

Kiberincidenti (36%) rangirani su kao najvažniji rizik na globalnoj razini treću godinu zaredom – prvi put s jasnom razlikom (5% bodova). Predstavljaju najveću opasnost u 17 zemalja, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Indiju, Japan, Veliku Britaniju i SAD. Ispitanici Allianzova barometra rizika (59%) smatraju da je povreda podataka kiberprijetnja koja najviše zabrinjava, nakon čega slijede napadi na kritičnu infrastrukturu i fizičku imovinu (53%).

Nedavni porast broja napada ucjenjivačkim softverom zauzima 3. mjesto (53%) – u 2023. zabilježen je zabrinjavajući porast aktivnosti, pri čemu je aktivnost odštetnih zahtjeva porasla za više od 50% u usporedbi s 2022.