Na tradicionalnome susretu austrijskih i hrvatskih tvrtki 22. listopada u Grazu u sklopu Dana Hrvatske više od 200 sudionika zasigurno će imati priliku dobiti dosta zanimljivih i korisnih informacija, uvjeren je Martin Schaller, predsjednik Hrvatsko-austrijske trgovinske komore, koji u razgovoru za Poslovni dnevnik komentira prilike koje otvaraju fondovi Europske unije, govori o austrijskom viđenju Hrvatske kao ulagačke destinacije te mogućim receptima za gospodarski rast.

Koje će teme dominirati ove godine na susretu austrijskih i hrvatskih tvrtki?
U fokusu će biti realizacija projekata koji će se financirati iz fondova Europske unije. U središtu rasprave bit će mogućnosti suradnje Austrije i Hrvatske na tim projektima. Glavno izlaganje o programu korištenja fondova EU u Republici Hrvatskoj imat će dr. Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U sklopu panel-rasprave koja će uslijediti nakon glavnog izlaganja bit će riječi o dosadašnjim iskustvima pri realizaciji raspisanih natječaja/projekata koji se financiraju iz fondova EU, a u njoj će sudjelovati predstavnici renomiranih tvrtki. Više od 200 sudionika zasigurno će imati priliku dobiti dosta zanimljivih i korisnih informacija.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj se otvara 10,4 milijarde eura u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Kako ocjenjujete proteklih godinu dana od ulaska Hrvatske u EU? Je li Hrvatska iskoristila prednosti članstva?
Prema informacijama Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, već su pripremljeni projekti vrijedni 1,1 milijardu eura, a prvi natječaji su u realizaciji. K tome, Hrvatskoj je od 2014. do 2020. godine na raspolaganju ukupno više od 10 miijardi eura. U tijeku su velika ulaganja u vodno-komunalni sustav, planiraju se ulaganja u željezničku infrastrukturu, ali i u jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Zaseban fond postoji i za financiranje poljoprivrede. Dakle, novac je tu, a na Hrvatskoj i njezinim partnerima iz Austrije je da iskoriste te velike mogućnosti.

Na kojim bi područjima trebalo poraditi?
Ponajprije bi trebalo poraditi na unapređenju industrije orijentirane na izvoz, i to onih grana u kojima Hrvatska ima dugogodišnje iskustvo ili u kojima može još više razviti postojeće prednosti. Pritom želim istaknuti drvnu industriju, metaloprerađivačku, elektroindustriju, prehrambenu te farmaceutsku industriju. K tome, vidim veliku korist u formiranju klastera u tim granama, gdje bi velika poduzeća trebala agirati kao nositelji razvoja, oko kojih se grupiraju mala i srednja poduzeća, kao kooperanti. Takva praksa klasterizacije u Austriji, posebice u pokrajini Štajerskoj, pokazala se vrlo efikasnom.

Austrija je najveći investitor u Hrvatsku. Koji su dojmovi austrijskih ulagača i gdje se susreću s najviše problema?
Austrija je od 1993. godine investirala u gotovo sve grane hrvatskoga gospodarstva više od sedam milijardi eura. U Hrvatskoj danas djeluje blizu 800 austrijskih tvrtki i predstavništava. Shodno stečenim iskustvima, austrijske tvrtke imaju i određene primjedbe, a one se odnose na čestu promjenu porezne politike, zbog čega je otežano dugoročno planiranje poslovne politike. Izražena je i želja investitora za brzom procedurom izdavanja građevinskih i drugih dozvola. Dokaz pozitivna učinka bržeg djelovanja državnih institucija trend je austrijskih ulaganja u mala i srednja poduzeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koji je rezultat blizine Austrije i brzog rješavanja građevinskih dozvola od strane lokalne administracije.

Austrija je prijašnjih godina investirala do milijarde eura godišnje, a u 2013. tek 31,1 milijun eura. Kada bi se investicije austrijskih tvrtki mogle vratiti na prijašnje razine?
Taj iznos od 31,1 milijun eura tek je saldo austrijskih ulaganja u 2013. godini. Doista je došlo do odljeva austrijskog kapitala kroz povlačenje dividendi iz austrijskih tvrtki kćeri, no s druge je strane u 2013. godini bilo više većih austrijskih investicija u Hrvatskoj. Njihova je ukupna vrijednost oko 400 milijuna eura. Možemo navesti značajna ulaganja poput tvornice kožnih proizvoda za automobilsku industriju Wollsdorf u Varazdinu te trgovačkih centara City One Istok i Supernova u Zagrebu. 

Hrvatska neuspješno traži novi model rasta, a za razliku od zemalja regije, i dalje je u recesiji. Koje bi poteze austrijske tvrtke rado vidjele od hrvatske Vlade?
Gledajući primjer Austrije, može se reći da ulaganja u istraživanje i razvoj imaju vrlo pozitivne učinke jer je visoka R&D kvota (u odnosu na BDP) znatno pridonijela razvoju Austrije u zemlju jako orijentiranu na izvoz. Veliki utjecaj ima obrazovni sustav i sustav stručnih kvalifikacija. Dualni sustav u obrazovanju, koji povezuje teoriju i praksu i zasniva se na čvrstoj povezanosti znanosti i gospodarstva, u Austriji se pokazao kao vrlo dobar poticaj gospodarskom napretku. Općenito, sustavno osmišljenim državnim programima poticaja i promocije izvoza može se značajno pridonijeti stvaranju povoljne klime za rad poduzeća orijentiranih na izvoz.

Austrijsko tržište unosno

Kakvi su trendovi u robnoj razmjeni Hrvatske i Austrije?

Austrija je s gotovo 2 mlrd. eura među četiri najveća hrvatska trgovinska partnera, i to iako hrvatske tvrtke nisu dovoljno prisutne na tržištu Austrije i jos su orijentirane na tržišta JI Europe. Struktura robne razmjene se ne mijenja puno, što je rezultat duge suradnje na području elektroindustrije i elektronike. U prva tri mjeseca 2014. hrvatski je izvoz porastao više od osam posto. Tome se ne treba čuditi jer je austrijsko tržište unosno. S BDP-om po stanovniku od gotovo 34.000 eura Austrija je na 4. mjestu po kupovnoj snazi u EU.