U pet mjeseci rada poljoprivredni klaster GoGreen okupio je 620 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Najveće je to okrupnjavanje malih poljoprivrednika u Hrvatskoj dosad, a ni planovi tog domaćeg klastera nisu ništa manji.

Nakon što je lani od OPG-ova otkupio aroniju, napravio od nje 150 tisuća litara soka i sve u jednoj pošiljci prodao kupcu iz Švicarske, ove godine klaster namjerava udvostručiti  pošiljku. Alan Slapar, direktor klastera GoGreen, kaže da su Švicarci tek jedan od partnera. Prave su prilike, ističe, narudžbe iz Kine i s Arapskog poluotoka.

Isprobani recept
"Ne otkrivamo toplu vodu, već koristimo koncept koji je uspio u Srbiji, gdje su se proizvođači malina organizirali i dogovorili sa švedskim naručiteljem plasman cjelokupne proizvodnje", objašnjava Slapar tajnu uspjeha klastera GoGreen. Dodaje da se tako Srbija nametnula kao najveći proizvođač malina na svijetu, veća čak i od Francuske. Sličan princip su, doznajemo, usvojili i Slovenci, čija je jedna zadruga čak osnovala vlastitu banku. Slapar kaže da su razgovore s Kinezima počeli prije četiri mjeseca. Trenutačno organiziraju i infromatiziraju OPG-ove, primjerice, partner su Agrivija, rade popise proizvoda i količina da bi vidjeli što će moći plasirati.

"U ovoj fazi ne razgovara se o plasmanu poljoprivrednih brendova već isključivo o sirovini, znači osnovnim poljoprivrednim proizvodima, jer čim imamo količine, možemo se uključiti u posao s Kinezima", kaže Slapar. Navodi da će u svibnju znati hoće li to moći napraviti odmah. Kinezi su, kaže, već spremni i cijeli posao koordiniraju preko Bugarske. Klaster GoGreen u izravnom je kontaktu s Vasilom Gelevim, savjetnikom ministrice poljoprivrede Bugarske i izvršni direktorom ministarstva koji je osobno zadužen za plasman na kinesko tržište. U sklopu tog posla već su zakupljene dvije free trade zone u Kini, a tamošnji kupci potpisali su ugovore po kojima su spremni otkupljivati sve što im se na taj način isporuči i to u roku od 200 dana.

Profitabilna proizvodnja
"Cjelokupna logistika za taj posao već je osigurana, a najbolje je što su Kinezi i Arapi zainteresirani i za prednarudžbe poljoprivredne proizvodnje te su takve narudžbe spremni platiti unaprijed", kaže Slapar. Objašnjava da zato razvijaju suradnju s Bugarima, ali i rade nekoliko vlastitih projekata. Klaster GoGreen radi na online burzi hrane za sve domaće poljoprivredne proizvode. Nadalje, uz aroniju, koju organizirano otkupljuju, rade na popularizaciji sibirske borovnice, koju također žele organizirano plasirati na strana tržišta.

"Veleprodajna cijena po kili za sibirsku borovnicu je 5-8 dolara, a proizvodnja u Hrvatskoj ne bi bila samo isplativa već, što je ključno za kupca, i kvalitetna. Hrvatska je aronija dvostruko kvalitetnija od one iz Poljske, koja je po proizvodnji aronije velesila", kaže Slapar. S Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Zagrebu rade na analizi koju bi proizvodnju trebalo poticati u kojim djelovima Hrvatske. OPG-ovi svaštare, upozorava Slapar, a trebali sbi se pecijalizirati: s 30 vrsta usmjeriti se na pet-šest vrsta povrća i nekoliko vrsta bobičastog voća. "Sjeverni dijelovi Hrvatske dobri su za profitabilnu proizvodnju bobičastog voća, a Slavonija voća i povrća", zaključuje Slapar.

Pokrenuli coworking

Sve na jednom mjestu
Klaster GoGreen otvorio je drugi novozagrebački coworking prostor Workup inkubatora. Od 550 kvadrata drugog kata robne kuće Ambienta, tik do Avenue Malla, 60 posto već je zakupilo osam tvrtki. U sklopu inkubatora nalaze se računovodstveni servis, porezni savjetnik i odvjetnik za ekonomsko pravo. Za mjesec dana tamo će se otvoriti i tržnica OPG-ova koja će biti i showroom za proizvode klastera. Na istom mjestu gradi se i profesionalna kuhinja s HACCP certifikatom koja će omogućiti prototipiranje novih prehrambenih proizvoda.

S društvenih mreža

Napadi otkako su najavili projekt
Na upit kako komentira napade na društevnim mrežama da ne plaća dobavljačima Slapar kaže da je to počelo čim su lani najavili projekt. "Prvo su nas optužili da smo Torodićevi igrači, a nismo. No, ima mnogo OPG-ova kojima je to dosta da s vama ne surađuju. U jednom navratu su nas optužili za sličan slučaj s hrenom, a mi s hrenom ne radimo. Zatim su nam spočitali jedno plaćanje, a iz datuma je vidljivo da tada još nismo bili osnovani kao tvrtka, i tako u nedogled", objašnjava Slapar.