Iskoristili li svoje mogućnosti, Hrvatska može postati čvorište i energetski lider u regiji, istaknuto je na današnjem okruglom stolu o budućnosti energetskog tržišta Hrvatske i Europske unije u organizaciji časopisa Banka.

Iako je po ukupnoj potrošnji energije Hrvatska malena u usporedbi s većim zemljama, njezin zemljopisni položaj i energetska politika mogu joj osigurati ulogu energetskog raskrižja u regiji, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Tome bi, po njegovim riječima, trebala pridonijeti realizacija projekata kao što su gradnja Jadransko-jonskog plinovoda, LNG terminala, ali i bolja iskorištenost hrvatske energetske infrastrukture – plinovoda, naftovoda i rafinerija – koja se trenutno ne eksploatira u razmjerima koje omogućuju njeni kapaciteti.

Vrdoljak tome dodaje i istraživanja nalazišta u hrvatskom dijelu Jadrana.

Kako je ranije najavljeno, natječaj za koncesije za istraživanje Jadrana trebao bi biti raspisan u prvoj polovici 2014. godine, a u drugoj bi se mogao očekivati natječaj i za koncesije za kontinentalni dio Hrvatske.

Sve to zajedno, po Vrdoljakovim bi riječima, moglo dovesti do toga da količine plina na hrvatskom teritoriju za koju godinu budu bitno veće od njezinih potreba. To pak znači da bi cijena plina trebala pasti, od čega će koristi imati građani, a osobito industrija jer je cijena energenata presudan čimbenik njezine konkurentnosti, istaknuo je.

Sudionici konferencije prilično su kritični prema energetskoj politici Europske unije za koju smatraju da dovodi do pada investicija i poteškoća za klasične energetske tvrtke.

Tako predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Tomislav Šerić upozorava da ciljevi EU-a o smanjenju emisija ugljikova dioksida i povećanju udjela obnovljivih izvora energije, kao i politika koja garantira brz povrat ulaganja, uz praktički eliminaciju rizika, investitorima u obnovljive izvore, dovodi do pada ulaganja u klasične izvore.

"Europa želi sigurnost opskrbe uz jeftinu energiju, a da sve to po mogućnosti bude zeleno, a takav pristup je greška koja je uništila tržište", smatra Šerić.

Što se tiče HEP-a, napominje da s obzirom na značajnu komponentu uvozne električne energije, HEP ima prostora za ulaganja u nove kapacitete.

Poput Šerića, i ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Goran Granić energetsku politiku Europske unije smatra u osnovi neuspješnom, jer kada obnovljivi izvori energije prijeđu određeni udjel, to postaje kontraproduktivno za cijeli sustav jer zaustavlja investicije u klasične izvore.

Stoga Granić, umjesto sustava koji se zasniva na regulaciji tržišta, trgovanju emisijama, koju je Europska komisija prepoznala kao izrazito plodno tlo za korupciju), potporama obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, predlaže uvođenje poreza ili naknade na CO2. Taj porez ili naknadu bi plaćali krajnji korisnici, a ideja se zasniva na Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi prikupljao naknadu i raspodjeljivao sredstva u obliku investicijske potpore za projekte smanjenja emisija CO2, kao i projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora.