Stanje na naftnom tržištu potpuno je zakočilo brodograđevni sektor, a situaciju najbolje oslikava brojka od tek 321 brod čija je gradnja naručena u ovoj godini.

To je 74 posto manje ugovorenih brodova u odnosu na lani, kada je ugovoreno bilo 1617 brodova, dok je u posljednjoj godini s pozitivnim trendovima 2007. naručeno bilo više od 5,5 tisuća. Do kraja ove godine očekivanja su da bi se broj ugovorenih brodova mogao popeti do 450, no optimizma u brodogradilištima manjka, jer nema naznaka zaustavljanja pada vozarina i cijena novogradnji.  Negativne trendove ne mogu više pratiti ni najveće brodograđevne zemlje, pa se u Kini gasi sve veći broj škverova, a MMF je upravo iznio procjene da će restrukturiranje južnokorejske brodogradnje stajati tamošnje porezne obveznike 27 milijardi USD.

Čak i japanski Kawasaki razmatra zatvaranje svog brodogradilišta zbog pada narudžbi i gubitaka, a odluku će donijeti do kraja fiskalne godine u ožujku 2017. Za razliku od svjetskog tržišta, hrvatska brodogradilišta imaju solidno popunjene knjige narudžbi. Od naručena 321 broda vrijednosti 26 milijardi USD u našim je škverovima ugovoreno njih šest, "teška" 280 milijuna USD, a uz ranije narudžbe ukupno se u našim najvećim brodogradilištima, prema podacima Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod, za proizvodnju ugovorilo 46 brodova vrijednih 1,9 milijardi USD. "U uvjetima s kojima se suočavaju veće brodograđevne sile za Hrvatsku se može reći da imamo dobru popunjenost knjiga narudžbi, međutim, domaća brodogradilišta se suočavaju s ugrožavanjem njihove realizacije zbog nedostatka radne snage", ističe Siniša Ostojić, direktor HBJ.

Na taj problem upozorili su jučer i iz Hrvatske udruge poslodavaca, apelirajući na Vladu da izmijeni postojeći sustav kvota za zapošljavanje stranaca. Samo njihove članice prijavile su da im nedostaje više od 5 tisuća radnika, od čega brodogradilištima čak 2024 radnika. Još je veći manjak radnika prijavljen Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja zbog obveznog članstva ima veći broj članica, a traže dozvole za zapošljavanje ukupno 11,5 tisuća radnika u idućoj godini, od čega u brodogradnji 4800.Najveći dio od toga, 1500, traži Uljanik grupa, koja za navoze u Puli i Rijeci ima osigurane poslove za naredne dvije godine, ali za njihovu realizaciju im postojećih 5 tisuća zaposlenika – nije dovoljno.

Prema riječima direktora Poslovno informacijskih sustava grupe Hrvoja Markulinčića, Uljanik je protekle dvije godine u vlastitom učilištu educirao više od 300 radnika iz cijele Hrvatske, no potrebnih radnika kvalificiranih za poslove u škveru na domaćem tržištu nema ili je "riječ o zanemarivom broju onih čije kvalifikacije, dobne ili radne sposobnosti odgovaraju potrebama brodograditelja".

"Zato i Uljanik grupa, kao i znatan broj domaćih kompanija iz oblasti proizvodnje i usluga, traži i očekuje od nadležnih državnih tijela odgovarajuće korake u rješavanju sada već alarmantnih i kroničnih nedostataka radnika", poručuju iz Uljanika, iz kojeg je upućeno i pismo Ministarstvu gospodarstva s popisom potrebnih radnika, ali i apelom za veću fleksibilnost kvotnog sustava za radnike s drugih tržišta kada ih na domaćem nema, primjerice u Austriji ili Sloveniji. Iz Ministarstva rada poručili su kako pristigle zahtjeve razmatraju, a u studenome će pristupiti izradi konačnog prijedloga kvota, čije usvajanje očekuju u prosincu. Prijedloge promjene modela kvota Ministarstvo rada najavljuje raspraviti s Ministarstvom unutarnjih poslova koje je nadležno za provođenje Zakona o strancima, na temelju kojeg se i donosi godišnja kvota.