Kina je jedan od najvećih svjetskih investitora, no iako se Hrvatska više puta spominjala kao poželjna destinacija za kineski kapital, ulaganja je bilo na kapaljku. Sve više kineskih turista u našoj zemlji, lani 230 tisuća ili 56 posto više nego u godini prije, daje dodatni zamah i gospodarskim odnosima, a iako se ne radi o klasičnoj investiciji najmnogoljudnije zemlje svijeta kod nas, činjenica da će tamošnji konzorcij graditi Pelješki most će svakako produbiti međusobne odnose te povećati povjerenje investitora.

Promet i turizam

Kako pojašnjava Siniša Malus, menadžer za komunikacije udruge Chinese-Southeast European Business Association (CSEBA) koja promoče kinesko-hrvatsku suradnju, kineske investicije u Hrvatsku, a na čelu joj je Mario Rendulić, intenzivirale su se u posljednje dvije godine, no potencijal je još uvijek velik. “Za bolje rezultate odgovorni su bili nedovoljni pozitivni signali ranijih hrvatskih Vlada, posebno Milanovićeve. Situacija se u posljednje dvije godine bitno poboljšala što je onda i rezultiralo većim brojem projekata čija je realizacija otpočela. Moramo razumjeti da svaki kineski investitor itekako vodi računa o kvaliteti političkih i gospodarskih odnosa s državom u koju namjerava investirati”, kaže Malus.

Podsjeća da je Luke Zadar krajem kolovoza dobila novi Nadzorni odbor Luke u kojemu će većinu imati tvrtka Zadar Seaport iza koje stoji kineski kapital. “Kineski strateški partner odluku o ulaganju u Luku Zadar donio je najvećim dijelom stoga što je Luka Gaženica izvrsno prometno povezana sa zaleđem. Postoji ozbiljna mogućnost da strateški partner uloži u obnovu ličkog dijela željezničke pruge, a za što su iskazali interes.

Revitalizacijom Unske pruge željeznička povezanost Luke Zadar dodatno bi dobila na važnosti. Na odluku kineskih investitora utjecala je i blizina industrijske zone Crno kao mogućnost skladišno-prerađivačke zone, te blizina Zračne luka Zadar”, navodi Malus. Iz CSEB-a ističu da ju, osim za infrastrukturu i energetiku (projekt vjetroelektrane u Senju kompanije Norinco International), kineski investitori zainteresirani i za turističke kapacitete.

“Očekuje se da će vrlo skoro ući u projekte u Krapinskim Toplicama (op.a. vrijedan 30-ak mil. eura), a naravno da su zainteresirani i za projekte na jadranskoj obali. CSEBA već četiri godine radi na uspostavi izravne zračne linije između Kine i Hrvatske.

Nažalost, ZL Zadar trenutno ne može primiti zrakoplove pa je Zagreb vjerojatna destinacija. Takvu je liniju nemoguće uvesti bez financijskih poticaja od stane vlasti. Kineski poticaji su praktički dogovoreni, a imamo i potporu Ministarstva turizma. Vizni režim je najozbiljnija prepreka rastu broja kineskih turista u Hrvatskoj i valja ga maksimalno olabaviti”, kaže Malus.

Zahtjevno tržište

Ivan Barbarić, HGK za međunarodne odnose ističe da se s porastom kineskoga standarda promijenila i potražnja kupaca te se sada u Kini sve više traže jedinstveni, prirodni, visokokvalitetni i inovativni proizvodi koje Hrvatska ima za ponuditi.

“Kina je vrlo zahtjevno tržište, što zbog određenih trgovinskih barijera, što zbog poslovno-kulturoloških razlika pa smo upravo sa ciljem premošćivanja tih prepreka te osluškujući potrebe hrvatskoga gospodarstva prošle godine otvorili Predstavništvo HGK u Šangaju.

S jačanjem aktivnosti u inicijativi 16+1 te činjenici da će sastanak šefova Vlada biti sljedeće godine po prvi puta organiziran u Hrvatskoj, otvara se put da se Hrvatska lakše pozicionira u svijesti kineskih i potrošača, ali i poslovnih investitora te se pruža jedinstvena prilika da se i na političkim razinama otvore potrebni dijalozi i riješe određena trgovinska pitanja.