KBC Zagreb u prvih je šest mjeseci ove godine ostvario 22 posto više prihoda nego lani u istom razdoblju, značajno je povećan broj operacija i pregleda u bolničkim poliklinikama i dnevnoj bolnici, dok je poboljšanom organizacijom rada i kroz Program plus smanjenja listi čekanja u prvih šest mjeseci obrađeno više od 9000 pacijenata, istaknuli su u četvrtak čelnici te najveće hrvatske zdravstvene ustanove. 

U KBC-u vjeruju da bi, nakon što je uveden novi, povoljniji model financiranja bolnica i ugovaranja usluga, te uz daljnje povećanje rada, 2016. godinu mogli završiti na pozitivnoj nuli.

Sanacijski upravitelj Hrvoje Vrčić napominje da je bolnica poslovala značajno bolje nego u istom lanjskom razdoblju i ostvarila 792 milijuna kuna prihoda više, dok su rashodi rasli svega 7 posto.

Porast prihoda uvjetovan je povećanom produktivnošću u svim djelatnostima kao rezultat kvalitetnije organizacije rada, dodatnih aktivnosti na smanjenju listi čekanja i viših cijena usluga koje pokriva HZZO. Prema strukturi, najveći porast od 30 posto ostvaren je od prihoda koji se financiraju iz osnovnog osiguranja.

"Prošle godine KBC Zagreb dnevno je stvarao milijun kuna gubitka, a sada smo na 200.000 kuna. To je još uvijek previše ali počeli smo zaokretati veliki brod pa očekujem da ćemo na kraju iduće godine biti na pozitivnoj nuli", rekao je zamjenik sanacijskog upravitelja Zoran Bubaš.

U KBC-u Zagreb je u prvih šest mjeseci značajno porastao broj obrađenih pacijenata u dnevnoj bolnici, kroz koju je liječeno 33.000 pacijenata, što je porast od 25 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Broj operativnih zahvata povećan je za skoro 30 posto, dok je u poliklinikama obrađeno 600.000 pacijenata, ili 14,6 posto više nego 2014. godine.

"Velik dio poslovanja prebacili smo iz stacionarnog dijela u dnevnu bolnicu, što je omogućilo kvalitetnije i uspješnije liječenje pacijenata koji borave kod kuće, a u bolnicu dolaze na dijagnostičke pretrage i terapiju", kazao je Vrčić.

I liste čekanja su u najvećem broju djelatnosti smanjene, a trenutno se najduže čeka na operaciju očne mrene (katarakta), 157 dana, i pretragu magnetskom rezonacom (MR), gdje je lista čekanja 128 dana (lani je bila 171 dan).

Čekanje na CT smanjeno je sa 71 na 63 dana, a na ultrazvuk srca sa 70 na 23 dana. Što se tiče duljine čekanja na operaciju očne mrene, Vrčić napominje kako zbog kvalitete usluge u KBC stalno dolaze novi pacijenti.

Na pitanje kako to da KBC Zagreb, kao najveća, najbolja i najsuvremnije opremljena hrvatska bolnica, po podacima Ministarstva zdravlja u pojedinim segmentima zaostaje po iskorištenosti opreme i učinkovitosti liječnika za nekim drugim velikim bolnicama, ponajprije za KBC-om Rijeka, Vrčić je odgovorio da KBC Zagreb ima puno veći priljev najsloženijih pacijenata od drugih KBC-a, ali i da za promjene u tako velikom sustavu treba vremena.

"Pokrenuto je niz stvari i krenulo je na bolje. Samo, neke od tih mjera ne možete provući preko noći, postoje strahovi od promjena, blagi otpori, ali svakako ide na bolje", ustvrdio je.

Trenutno je najveći problem nepostojanje razvijenih poslovnih procesa koji bi osigurali optimalnu organizaciju rada i korištenje medicinske opreme, no na tome se intenzivno radi, kaže Vrčić.