Ministarstvo pravosuđa krenulo je u izmjene Kaznenog zakona prije prve presude za novo kazneno djelo sramoćenja kojom je nepravomoćno osuđena novinarka Slavica  Lukić (Medicolova tužba), potvrdio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić na HND-ovu okruglom stolu.

Riječ je o zakonodavnoj intervenciji planiranoj mimo pritiska HND-a na Vladu, odnosno prije nego što je slučaj Lukić podigao veliku prašinu. Peticiju protiv sramoćenja potpisalo je zasad 1600 novinara, a novinarske zahtjeve podržao je laburist Branko Vukšić, najavivši navodno radikalni prijedlog izmjena KZ-a. U raspravi se čuo kao dominantan stav protiv cenzure i prepreka u KZ-u, odnosno za kritičko i istraživačko novinarstvo, dok je konkretna presuda više puta ocrnjena kao sramotna. Ipak, dok profesorica Zlata Đurđević i Davor Derenčinović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta poručuju da nije ni bilo uvjeta za progon, predstavnici sudstva, primjerice, sudac Ivan Turudić, logično, suzdržali su se od komentara.

U pogledu dvojbe tko je zapravo krivac: loši suci ili loši zakoni, prevagnulo je potonje, zakonsko rješenje koje nije dostatno određeno, što omogućuje zlouporabe. To, pak, ide na ruku ministru Miljeniću, ali i predsjedniku HND-a Zdenku Duki. On je rekao kako je u tijeku 100 procesa za sramoćenje, od čega 40 protiv novinara, uz zahtjev da se provede potpuna dekriminalizicaija kaznenih djela protiv ugleda i časti. Takva očekivanja Miljenić je pokopao, no potvrdio je da postoji politička volja da se izmjenama kaznenopravnog poretka onemogući zlouporaba zakona protiv slobode govora. A ono što slijedi za Poslovni dnevnik rezimirala je odvjetnica Vesna Alaburić, autoritet za medijsko pravo i braniteljica Slavice Lukić. Ostat će na snazi, kaže, svjesna kleveta jer je nedopustivo svjesno iznošenje neistine. No, kazneno djelo sramoćenja bit će temeljito revidirano, tako da se pravno utvrdi razlika između tema koje se tiču privatnosti i javnosti, te oštećenika koje su javne osobe od onih koje su privatne.

"Ako se to dobro napravi, novinarima bi se priznalo pravo na pogrešku pod uvjetom da su provjeravali informacije i postupili bez namjere da nanesu štetu", kazala je Alaburić. Riječ je o povratku na rješenje koje se vrijedilo do 2013., i to zahvaljujući intervenciji iz 1996. tadašnjeg ministra pravosuđa Zvonimira Šeparovića. Inače, danas se tužitelji sve više okreću kaznenoj grani sudovanja, tvrdi odvjetnik Emil Havkić. Tako je lakše dobiti osuđujuću presudu, kaže, a zanimljivo je da privatne tužbe u pravilu glase na sva tri kaznena djela u jednom slučaju – na uvredu, sramoćenje i klevetu.