U cilju poboljšanja socijalne sigurnosti radnika, odnosno socijalnog minimuma radnika čiji je poslodavac završio u stečaju, predlažene su i u javnu raspravu upućene izmjene Zakona o osiguranju radničkih tražbina.

U propisu iz nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava, uz povećanje zaštićenog razdoblja s 3 na 5 mjeseci (mjeseci isplate minimalne plaće) predlaže se i produljenje roka obuhvata prava radnika sa 6 na 10 mjeseci.

Korekcije su potrebne jer praksa pokazuje da se radnička tražbina od društva u stečaju naplati, tvrde, u iznosu od samo 22%.

Kako po njima glavni iznos koji radnici od svojih tražbina dobiju je iznos isplaćen putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina, ovime će se pravo u cijelosti iskoristiti.

U odgovoru koji smo dobili iz resora ministra Josipa Aladrovića napominje se da kako je praksa pokazala da se “zbog vođenja postupaka na trgovačkim sudovima izgubi pravo podnošenja zahtjeva od strane radnika prema Agenciji”.

Obveza upravitelja
U važećem zakonu radnik čiji je radni odnos prestao 6 mjeseci prije otvaranja stečajao, bez prava ostaje protekom roka u pojedinim situacijama vođenja postupka, zbog čega se predlaže da rok iznosi 10 mjeseci.

Sindikati su isticali potrebu za produljenjem na 12 mjeseci, uz objašnjenje da toliko vremena nerijetko prođe od stjecanja uvjeta za stečaj do otvaranja postupka.

Kao i do sada, u zadanim rokovima AORT će rješavati zahtjeve radnika, ali će se izbjeći situacije da mora obračunavati i predavati JOPPD obrazac za radnike čiji je poslodavac završio u stečaju te je brisan iz sudskog registra. Iz ministarstva ističu da je stečajni upravitelj dužan voditi račun o predaji JOPPD obrasca za radnike prije brisanja društva iz registra.

Također, radnici koji su zbog nepravodobne prijave od strane poslodavca Agenciji za prava bili uskraćeni (Fina nije u roku od 3 dana izdala potvrdu o nemogućnosti isplate zbog blokade) bit će u boljem položaju, jer se ovo vremensko ograničenje ukida.

Zakonske izmjene ne sadrže ništa na štetu poslodavaca, dok je sve u korist radnika, tek stečajne upravitelje oštrije sankcioniraju i prisiljavaju da ne izbjegavaju obveze otvaranja posebnog računa čime se dodatno produljivao rok za isplate radnika i otežavao posao Agenciji.

Zašto se čekalo?
Za prekršaj predlaže se sankcija od 3 do 10 tisuća kuna, a po otvaranju stečaja upravitelj dobiva obvezu otvoriti poseban račun za prihvat uplata osiguranih tražbina radnika te treba obračunati i uplatiti obvezni doprinos, porez i prirez.

Vrlo je vjerojatno i da će se svi dionici složiti da predložena rješenja u najvećoj mjeri mogu pokriti problematične situacije u praksi zbog kojih radnici nisu mogli iskoristiti svoja prava, no ostaje nejasno zašto se na izmjene duže čeka, posebno u uvjetima ne malog broja stečajeva.