Deseto jubilarno izdanje Kongresa pilanara jugoistočne Europe, u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera kojeg vodi direktor Marijan Kavran, i ove godine tradicionalno se održava u Slavonskom Brodu 26. rujna. Na dnevnom redu se očekuju važne teme, poput pitanja mogu li se i odakle mobilizirati dodatne količine sirovine te kakve su mogućnosti za veće povlačenje sredstava iz EU fondova.

Očekuje se i da će Kongres ponuditi odgovore na niz pitanja, počevši s time kakva će biti sektorska jesen, zatim glede sektorskih politika te što će se događati unutar državne tvrtke Hrvatske šume i kako će se šumari boriti s posljedicama klimatskih promjena.

Hoće li sirovinski model pretrpjeti izmjene, može li i želi li Vlada zaustaviti kriminal u privatnim šumama, koliko će predstavnici kapitala biti uspješni prilikom lobiranja u Bruxellesu, kroz traženje liberalizacije tržišta, kao i tko će i pod kojim uvjetima prodati drvoprerađivačke tvrtke – to je tek dio osnovnih nepoznanica u branši na koje bi svaki poduzetnik, želio upravo danas imati što precizniji odgovor, posebice jer su odgovori za sada izostali.

I dok sudionici očekuju da će program i sadržaji Kongresa pilanara ponuditi barem neke odgovore, Kavran navodi kako se u proteklom desetljeću u Hrvatskoj dosta raspravljalo o trupcima i pilanama, najviše kroz prizmu deficita drvne sirovine. Uglavnom je zabilježena, kaže, visoka razinu miješanja politike, posebno lokalne i regionalne, no posljednjih godina situacija se stabilizirala, jer se višegodišnjim ugovorima donekle uspjelo zadovoljiti očekivanja većine drvoprerađivača.

“Svi se slažemo u ocjeni kako je potrebno nastaviti s artikuliranim i argumentiranim inicijativama unutar stručnih krugova, koje u konačnici trebaju biti usmjerene prema državnim tijelima koja odlučuju o sirovini, a time i o budućnosti sektora. Cilj je ravnomjernija raspodjela sirovine, budući da je potrebno voditi računa o interesima svih tržišnih i proizvodnih dionika, posebice osjetljivih kategorija poput malih pilana, ali i o perspektivama velikih sustava koji su do sada uložili znatna sredstva, zaposlili radnu snagu te znatno modernizirali pilanske kapacitete, čime su hrvatsko drvo učinili globalno poznatim i traženim”, zaključuje Kavran dodajući da drvna industrija s 1,2 milijarde eura izvoza čini 10,4% ukupnog izvoza RH i predstavlja važnu polugu zapošljavanja na ruralnim prostorima.

Primarni dio, odnosno pilane su redovito smještene upravo usred ruralnih – šumskih područja i one su glavni poslodavac na tom demografski devastiranom prostoru, pa je stoga prema našem sugovorniku važno i zaposliti nove radnike, ali imati i mogućnost izabrati stručnu i kvalificiranu radnu snagu koja je deficitarna i koja postaje usko grlo budućeg razvoja.

"U Hrvatskoj ima prostora za poboljšanje i za reviziju cjelokupnog sustava strukovnog obrazovanja, jer je evidentno kako nam kadrovi migriraju iz ruralnih pilana prema unosnijom sektorima, ili prema inozemstvu. Potrebno je stoga formalizirati međusektorsku i institucionalnu suradnju, kako bi se pojačali učinci internacionalizacije poslovanja, odnosno konkretizirali rezultati umrežavanja i transfera najboljih sektorskih praksi iz inozemstva, jer strukovnog učenja nikad dovoljno", pojašnjava Kavran.

Kao važan cilj pilanske industrije ističe i bolje, intenzivnije, učinkovitije i raznovrsnije korištenje sredstava iz različitih EU fondova. To je uz obrazovanje važna razvojna tema kojom se na Kongresu bave gotovo svake godine. A valja istaknuti i da je vječna sektorska tema mogućnost korištenja otpada po modelu Kružne ekonomije koji promovira EU, jer se ostaci iz pilana i drvna biomasa mogu koristiti za proizvodnju toplinske i električne energije.

"Nesumnjivo je kako su drvna goriva važan segment europske energetske politike i obnovljivih izvora energije te su usko povezana i navedena u EU ciljevima budućeg gospodarskog rasta. Nacionalne energetske politike to prate uglavnom samo deklarativno, stoga čak 85% drvnog peleta iz Hrvatske izvozimo u okolne zemlje i njima popravljamo njihove CO2 bilance", poručuje Kavran.

Činjenicu da Hrvatska bilježi blagu stagnaciju izvoza piljene građe prate i ostali naglasci, među kojima prednjači pitanje hoće li najava recesije u Njemačkoj imati utjecaj na hrvatske pilane te što se događa sa zdravstvenim stanjem šuma, primjerice prijeti li najprije katastrofa s jasenom?