U IT zajednici s nestrpljenjem očekuju novi pravilnik koji će preciznije definirati porezni status paušalnih obrta koji surađuju s tvrtkama u Hrvatskoj moglo se doznati na najvećoj domaćoj programerskoj konferenciji ‘.debug’ koja se u četvrtak održala u Zagrebu. Ministarstvo financija, koje vodi ministar Zdravko Marić, novi pravilnik je, prema informacijama iz IT branše, trebao objaviti prošli petak pa onda u ponedjeljak, ali do četvrtka nije postao dostupan javnosti.

Tajana Barančić, predsjednica Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) kaže da je novi Opći porezni zakon tu, da je čudan, dvojbeno koliko je fer te da nije baš donio neka sretna kao ni potpuno jasna rješenja, odnosno da je, primjerice, težište u rješavanju statusa paušalaca preselio na pravilnik.

“CISEx se snažno uključio u ovu temu kad smo primijetili da su Porezna uprava i Ministarstvo financija planirali nagaziti domaće poslodavce u IT-u, a da pri tome nisu riješili problem povlaštenog statusa stranih poslodavaca pri zapošljavanju paušalaca u odnosu na domaće poslodavce, koji su time diskriminirani”, kaže Barančić.

Alan Sumina, direktor Nanobita kaže da je problem zakuhala sama Vlada kojoj se desio “paušalni obrt”, jer nisu donijeli nikakve kriterije. Navodi da on nije protiv paušalnih obrta, ali jest za jasna pravila igre. “Nisam mogao zadržati kvalitetnog zaposlenika s neto plaćom 17.000 kuna, jer mu je netko preko paušalnog obrta ponudio 25.000 kuna, a domaće tvrtke s time se ne mogu nositi”, kaže Sumina.

Slično tvrdi Luka Abrus, direktor Fivea koji kaže da tvrtke izvana mogu u Hrvatskoj upravo preko paušalnih obrta doći do radnika jeftinije od domaćih tvrtki. “Pojavila se ideja da se onda domaće tvrtke isele van, da nemaju više sjedišta u Hrvatskoj i onda imaju iste uvjete kao i strane tvrtke, ali to je apsurdno i nije rješenje”, kaže Abrus.

Hrvoje Balen, član uprave Algebre kaže da je ključ problema u visini oporezivanja rada. “Težište oporezivanja je na radu, a ne na rentijerstvu. Nužna nam je nivelacija sustava i porezno poticanje rada na uštrb rentijerstva”, kaže Balen.

Tajana Barančić navodi da iz rasprave koju su odvjetnici pokrenuli nakon usvajanja novog zakona proizlazi da država planira status paušalaca prepustiti proizvoljnoj ocjeni poreznika, a naplatu kazne preliti na paušalce time što će se prvo brzo naplatiti od tvrtki a zatim njima ostaviti prostor da tuže i pokriju taj trošak od paušalaca. “Ali prvo treba vidjeti pravilnik”, zaključuje Barančić.v