Što karticama, što “kešom”, u zadnjoj godini u kojoj su se cijene u Hrvatskoj izražavale u kunama potrošilo se 254,3 milijarde kuna. Tolika je, naime, ukupna vrijednost računa koje su izdali obveznici fiskalizacije iz svih njome zahvaćenih djelatnosti.

Prema podacima Porezne uprave, lani je u odnosu na godinu prije promet povećan za gotovo 50 milijardi kuna ili 24 posto. Toliko povećanje u ne maloj mjeri posljedica je osjetno većih cijena. Tome u prilog govore i podaci o broju izdanih računa; izdano ih je gotovo 11 posto više nego prethodne godine (2,44 prema 2,2 milijarde).

Istodobno, prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, krajem studenoga potrošačke cijene u prosjeku su bile 13,5 posto više nego godinu dana prije, a 12-mjesečni prosjek inflacije iznosio je nešto više od 10 posto.

Iako je s krajem listopada rast fiskaliziranog prometa u međugodišnjim usporedbama bio tek malo viši, 24,4 posto, samo podaci za prosinac prošle i pretprošle godine ipak sugeriraju trend usporavanja. Prošli mjesec, naime, prijavljen je 21 posto veći promet nego u istom mjesecu 2021., i to na pet posto veći broj izdanih računa.

Kako bilo, podaci o fiskalizaciji dodatni su signal solidnog rasta ukupne osobne potrošnje u 2022., za koju se pak u ovoj godini očekuje da će biti u znaku stagnacije.

Promatraju li se pojedine djelatnosti rast iznosa karticama ili gotovinom plaćenih računa već je lani poprilično varirao, a to je dijelom povezano i s rezultatima turističke sezone, kao i s utjecajem popuštanja epidemioloških mjera (u odnosu na 2021.) na djelatnosti koje su one više pogađale.

Najveći dio evidentiranog prometa u pravilu se odrađuje kroz fiskalne blagajne u maloprodaji. U djelatnosti trgovine na malo (bez motornih vozila) lani je plaćeno računa u vrijednosti 122 milijarde kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu 14,5 mlrd. Ili 13,5 posto više.

Približno polovica maloprodajnog prometa otpada na tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i proizvodima za kućanstvo. Naime, super i hipermarketi lani su ostvarili 60,5 milijardi kuna fiskaliziranog prometa ili 7,7 milijardi (14,5 posto) više nego godinu prije.

Pritom su u blagdanski obilježenom prosincu zabilježili povećanje s 5,6 na 4,7 milijardi odnosno oko 18 posto. Usporedbe radi, približno toliko iznosio je prosječan godišnji porast cijena kategorije hrane i pića, a valja primijetiti i da trgovci u novije vrijeme zapažaju da potrošači danas općenito više paze na akcijske cijene.

Očekivano, u turističko-ugostiteljskom sektoru, tj. u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića porast fiskaliziranog prometa lani je bio znatno veći – premašio je 50 posto; nakon 25 milijardi kuna u 2021. prošle je godine dosegnuo 37,8 milijardi.

Pritom je veći skok zabilježen kod kafića, restorana i drugih objekata koji se bave pripremom i usluživanjem hrane i pića. Oni su lani prijavili 22,5 milijardi kuna utrška (osam mlrd. Ili 56 % više nego prethodne godine). Iznos karticama i gotovinom plaćenih usluga smještaja, pak, lani je bio 45 posto veći nego preklani (15,3 prema 10,5 milijardi).

Još jedna dobra turistička godina pridonijela je i osjetnom skoku fiskaliziranog prometa u djelatnosti Prijevoza i skladištenja. Poduzetnici u toj branši potrošačima su izdali računa u vrijednosti većoj od 3,6 mlrd. kuna, što je porast od 48 posto. Iako je to ostvareno i na znatno većem broju izdanih računa, tolikom skoku nemalo je pridonijelo i povećanje cijena uslijed poskupljenja goriva.

Ipak, najveći postotni porast fiskaliziranog prometa lani je zabilježen u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. ti su poduzetnici prijavili više od 2,5 milijarde kuna odnosno 2,2 puta više nego godinu prije.