Na događaje s Odbora za Ustav, na kojem nije prošla SDP-ova inicijativa za pokretanje procedure promjene Ustava, reagirao je i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko koji je odbacio tvrdnje da je njegova stranka protiv ukidanja zastare za politički motivirana ubojstva. Naglasio je da je HDZ jedina stranka koja je pokretala pitanja komunističkih zločina počinjenih u razdoblju od 1945. do 1990., a smatra da promjena Ustava nije potrebna.

– Koristili su jedan alat koji uopće nije potreban. To je kao da za nešto što možete očistiti s malom metlicom i lopaticom uzimate buldožer ili kamion. Dakle, to je promjena Ustava koja je sasvim nepotrebna, potrebno je bilo povući taj "lex Perković" – rekao je Karamarko i dodao kako je u ovom slučaju jasno da Hrvatska dolazi u sukob s EU bez razloga da bi zaštitila interese pojedinaca.

 Naglasio je da je HDZ za progon i procesuiranje komunističkih, politički motiviranih, zločina, ali da se treba dogovoriti kako to točno napraviti.

– Ako je riječ o promjeni Ustava, ako ne postoji drugi način i volja, a očito ne postoji, onda ćemo se morati dogovoriti kako ćemo formulirati i kako će izgledati taj članak u Ustavu. Dakle, mi govorimo o komunističkim zločinima – rekao je Karamarko koji je tragikomičnim i smiješnim nazvao način na koji je SDP pokušao krenuti u promjene Ustava.

Predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin izrazio je žaljenje što predstavnici drugih političkih opcija nisu podržali čak ni to da se raspravlja o SDP-ovoj inicijativi za promjenom Ustava te je naglasio kako stranka neće odustati već će na prvoj sljedećoj sjednici odbora ponovno predložiti da se stavi na dnevni red.

– Činjenica da nije uvrštena u dnevni red odbora ne znači da se o njoj ne može raspravljati sutra, preksutra ili najesen. Ne želimo da počinitelji ovakvih gnusnih kaznenih djela počinjenih pod pokroviteljstvom jednog režima, a poslije uz čuvanje drugog režima, ostanu nesankcioniranima – rekao je Grbin nakon sjednice Odbora za Ustav na kojoj inicijativa nije dobila potreban broj glasova da bi bila stavljena na dnevni red.

Grbin tvrdi da su SDP-ovci razgovarali sa svim kolegama prije nego su svoj prijedlog uputili u proceduru, kaže da se svatko ima pravo ne slagati s njihovim prijedlozima, ali da bi to neslaganje trebali onda i jasno objasniti. Odbacio je optužbe oporbenjaka o silovanju procedure iz dnevnopolitičkih razloga zato što je sjednica odbora sazvana u četvrtak kasno popodne za petak ujutro.

– Otvaranje rasprave prvi je korak u izradi nacrta promjene Ustava. Da bi se taj nacrt mogao napraviti, potrebna je rasprava u Saboru i glasovanje u Saboru. To je bio tek prijedlog sa smjernicom kako bi promjena trebala izgledati. Ne znači da se u kasnijoj raspravi na tijelima ili radnu skupinu ta promjena ne može proširiti – obrazložio je Grbin i dodao da je sjednica odbora sazvana kada je prijedlog predan.

Naglasio je da se do danas nisu čuli jasni argumenti zbog kojih bi trebalo ostaviti mogućnost zastarijevanja najtežih kaznenih djela počinjenih pod patronatom države, bez obzira koja je to država bila. Na pitanje zašto su inicijativu pokrenuli predzadnji dan prije ljetne stanke u zasjedanju Sabora, Grbin je rekao da je bilo bitno da pokažu da njihov govor o sankcioniranju najtežih oblika kaznenih djela nije bila prazna priča. Iako je grupa ustavnih stručnjaka poručila da se zbog toga ne treba mijenjati Ustav, Grbin kaže da se ne može riješiti na drukčiji način.

– Kazneni zakon kaže da se pitanje nezastarijevanja uređuje međunarodnim ugovorom ili Ustavom. Svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali kada se pogleda Kazneni zakon onda je jasno da se ovakva odredba može samo riješiti promjenom Ustava – rekao je Grbin.