Porez na nekretnine kao i svaki drugi porez ili namet neće poticajno djelovati na građevinsku industriju, posebno na stanogradnju koja je već u krizi, ali takav porez imaju i druge zemlje i on nije ništa neuobičajeno, rekao je za Hinu direktor Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske Zdenko Karakaš.

Smatra da je osim načelne ocjene o porezu kao novom opterećenju prerano za detaljnije procjene njegova učinka na građevinarstvo.

Karakaš ističe da je prilikom određivanja stopa poreza na imovinu iznimno važno imati dobru mjeru kako bi ta gospodarska grana imala šansu za oporavak.

Upozorava da zastoj u stanogradnji nije posljedica poreznih opterećenja nego skupih kredita i pada kupovne moći građana, koji se u krizi teško odlučuju za kapitalna životna ulaganja kao što je kupnja ili gradnja stana ili kuće.

Čelnik HUP-ove udruge građevinara smatra da treba zaštititi građane koji investiraju u vlastite nekretnine. Takve privatne investicije građana treba tretirati kao štednju koju ne bi trebalo kažnjavati nego poticati, smatra Karakaš.

U Hrvatskoj udruzi banaka, kao i u većini najvećih hrvatskih banaka nisu željeli komentirati jučer predstavljen prijedlog zakona o porezu o nekretninama, uglavnom uz odgovor da ne mogu komentirati zakone koji nisu stupili na snagu, odnosno da će ga moći komentirati tek uvidom u detalje konačnog teksta zakona.

Iz Erste & Steiermaerkische banke pak navode da općenito mogu reći da poslovne politike te banke "nisu usmjerene ka preuzimanju imovine i dugoročnom vlasništvu nad njom".

"U praksi se to odnosi na manji broj slučajeva u specifičnim situacijama kada se iscrpe sve druge mogućnosti naplate tražbine po kreditu. Naime, kada banka iskoristi zasnovano založno pravo kao osnovu za ovršni postupak u kojem se pojavljuje kao i svaki drugi potencijalni kupac, imovinu koju eventualno stekne takvim postupkom (što ne mora uvijek biti slučaj) nastoji u najkraćem mogućem roku staviti u funkciju i ponovno proslijediti na tržište. U skladu sa zakonskim odredbama, banka u dvogodišnjem razdoblju takvu imovinu računovodstveno tretira kao robu namijenjenu prodaji te je u tom razdoblju nastoji proslijediti na tržište s ciljem njezina pretvaranja u novčana sredstva koja kao financijska institucija koristi prilikom praćenja financijskih potreba svojih klijenata", navode iz Erste banke.

Prema jučer predstavljenom prijedlogu poreza na nekretnine, od 1. travnja iduće godine na nekretnine bi se plaćao porez po stopi od 1,5 posto na poreznu osnovicu od 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine umanjen za propisane olakšice, ovisno o tome koristi li se nekretnina ili ne. Najveće su olakšice za trajno stanovanje – između 88 i 95 posto, a točan iznos utvrđuje lokalna samouprava.

Za nekretnine koje se pak ne koriste nema olakšica već će se na njih plaćati porez po stopi od 1,5 posto nakon umanjenja porezne osnovice na 70 posto vrijednosti.

To će prije svega opteretiti banke i građevinske tvrtke koje drže veliki stambeni fond prazan, a ne žele mu spustiti cijenu. Ministar financija Slavko Linić na jučerašnjem je predstavljanju između ostalog kazao i kako bi primjena novog poreza trebala smanjiti cijene i oživjeti tržište nekretnina.