Načelnik općine Vir Kristijan Kapović, koji je u uvodnom govoru spomenuo da se Vir godinama suočavao s negativnom konotacijom među građanima Hrvatske zbog bespravne gradnje, istaknuo je da nisu posustali pod teretom, da kontinuirano rješavaju probleme i uče dalje kako privući turiste. No, naveo je da problem predstavlja centralizacija države, kao i da postoji potreba za visokim dužnosnicima i ministrima na terenu.

"Mora se krenuti s terena, potrebno je planiranje, investicije, građevinske dozvole, regionalni i nacionalni sustav. Lokalna i regionalna samouprava nemaju nikakve faraonske ovlasti, mi smo gotovo pa komunalni djelatnici. Financijsku i upravnu vlast ima država. Sustav mora biti servis, a ne gazda. Virska priča je krenula kapitalnim ulaganjem u Virski most. Prije toga Vir nije postojao kao pojam neke priče, ni u kojem smislu. Dolaskom Virskog mosta se promijenio koncept socijalnog, društvenog i ekonomskog razvoja. Danas se turizam na Viru u ovoj formi počeo razvijati važnim državnim kapitalnim objektom – autocestom. Do 2004. godine bili smo vikendaško mjesto. Svaki kapital, bio domaći, strani, javni ili privatni, želi biti oplođen i zaraditi, problem je jedino što ima puno špekulativnog kapitala i kalkulacije. No, hrvatski objekti danas, novi ili oni obnovljeni Brownhill objekti, na svjetskoj su razini i imamo destinacija s pet zvjezdica i na moru i u kontinentalnom dijelu", rekao je Kapović.

Što se tiče kapitalnih projekata u prometu, na povećanje broja turista i dostupnost tržišta utjecao je razvoj prometne mreže i infrastrukture. Istaknuo je to Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH, navodeći pritom da imamo povećanje broja turista u zrakoplovima, i to više od deset milijuna njih koji su došli u naše zračne luke. Pritom luka Zadar ima povećanje turista za 34 posto. "Veliki je broj kapitalnih ulaganja. Povukli smo EU sredstva – milijardu i pol za Dubrovnik, Split je nedavno imao otvorenje terminala, radimo na proširenju luke Zadar, a i za Lošinj i Brač nam trebaju sredstva. Pelješki i Čiovski most su također imperativ. Moram spomenuti i velike gužve u Splitu, a tu je u planu niz projekata; od izgradnje mosta Kozjak, novog mosta iz Kaštela prema Splitu do izgradnje obilaznice od Omiša do Splita. Tu su i Zadar i Rijeka sa svojim obilaznicama. Orijentirani smo i na urbani promet, a zahvaljujući EU sredstvima u devet hrvatskih gradova imamo 180 novih autobusa, i na obali i na unutrašnjosti, a to pridonosi kvaliteti i povećanju javnog prijevoza", rekao je Bilaver i dodao da je plan uložiti u luku Gaženicu koja postaje sve poznatija u svijetu kruzera. Dotaknuo se i pitanja željeznica za što spremaju velika ulaganja, tim više što je to najzapušteniji dio hrvatskog prometa. Naveo je da imaju spremne projekte s građevinskim dozvolama, jedino su im potrebna sredstva, a u planu je kupnja novih vlakova te obnova kolodvora i pruga.
 
Župan Međimurske županije Matija Posavec složio se s Kapovićem da Hrvatsku treba decentralizirati jer, kako je rekao, nitko u Zagrebu ne može znati što se zaista događa u cijeloj zemlji ako ne izađe na teren.

"Kvalitetniji proizvod možemo ponuditi povezivanjem regija, tim više što smo članica EU. Nedostaje nam integrirani pristup koji donosi sinergiju. Primjerice, HEP asfaltira nasipe, no kada želite napraviti sadržaj u svrhu turizma, nailazite na sto prepreka. Moramo naučiti kako zadržati turiste", rekao je Posavec i naveo dva projekta na kojima trenutačno rade u Međimurju – obnova Starog grada Zrinski u Čakovcu u vrijednosti od 40 milijuna kuna te revitalizacija Muzeja Međimurja Čakovec u vrijednosti deset milijuna kuna.

No, ne kreće se samo na kontinentu i cestama. Županijska lučka uprava Zadar prva je luka u državi koja je povukla 32 milijuna EU sredstava iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija, rekao je ravnatelj Uprave Davor Škibola, a to im pruža mogućnost razvoja malih lokalnih luka koje su, istaknuo je, važne za otočno stanovništvo. Inače, Županijska lučka uprava Zadar upravlja sa 109 luka od kojih je osam županijskog, a 101 od lokalnog značaja.

"Važan je i nautički turizam. U prostornim planovima ima puno mogućnosti, imamo deset marina, više od 4200 vezova, suhih i u moru, samo je pitanje kako ćemo razvijati taj dio, posebno u ljetnim mjesecima i u tranzitnom području", rekao je Škibola.

Struka i specijalisti danas nisu dovoljno prisutni i uvažavani, smatra Tomislav Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti, koji je pritom istaknuo da je infrastruktura temeljna za turizam.

"Nema sinkroniziranog razvoja prometa jer smo riješili autoceste, zračne luke trenutno rješavamo, a željeznica je doista devastirana. Strategiju smo donijeli, ali je ne provodimo. Drugi problem je prometu u našim urbanim sredinama; pred Zagrebom su veliki izazovi jer puno toga nije riješeno, a probleme imaju i Rijeka, Osijek i Split. U Splitu žele maknuti željeznicu iz centra umjesto da se razmišlja o tome da u centru postoji zračna luka, željeznica i trajektna luka", naveo je Mlinarić.

Turizam buja i na kontinentu, pogotovo u Zagrebu gdje se postepeno razvijao i zadnjih nekoliko godina bilježi hvalevrijedne rezultate. No, izazova i dalje ima, tim više što je turizam u Zagrebu drugačijeg karaktera nego onaj na obali i prisutan je cijele godine, rekla je Sanja Jerković, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba. "Razvijamo brojne ljetne inicijative, a nadamo se da će i Ljeto na Savi, koje se ove godine prvi put održalo, doživjeti takav uspjeh, no trebat će neko vrijeme da zaživi. Važan je i psihološki element jer su građani dugo godina živjeli u strahu od rijeke Save. To je novi projekt i novi prostor pa idemo malo po malo. Turizam u Zagrebu je drugačiji, vidim razvoj u smislu kongresnog turizma, a takvu će sudbinu imati svi obalni gradovi. Morat će se razviti mikrospecijalizacija drugih oblika turizma radi šire palete izbora. Radimo na razvoju kongresnog turizma, a i treba nam Kongresni centar koji se gradi na Zagrebačkom velesajmu", navela je Jerković te dodala se moramo okrenuti i kulturnoj baštini i povijesnim građevinama čije resurse, smatra, premalo koristimo.