U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) snažno se lovi korak u energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji energetskog sektora. Nakon što su po starom zakonu riješili stare iskaze interesa investitora za zelene projekte (do 3. kvartala 2022.), procjenjuju da će do kraja godine riješiti sve preostale zahtjeve za iskaz interesa po članku 133. novog Zakona o tržištu električne energije (ZOTEE), dakle još oko 80 iskaza ukupne prijavljene snage oko 1000 MW. U proteklih nešto manje od dvije i pol godine izdano je 89 energetskih odobrenja (EO) za projekte ukupne instalirane električne snage oko 2,5 tisuća MW. Otprilike polovica odnosi se na navedeni članak iz prijelaznih i završnih odredbi. Po strukturi gledano, od čak 216 zahtjeva po tom članku dosad je obrađeno 135 iskaza interesa (62,5%), a kad se govori o prijavljenim kapacitetima riješeno ih je oko 5000 MW (83%).

Međutim, i kad su posrijedi izdana nova odobrenja, ulagač mora znati koliko će ga stajati projekt, što je trenutno velik problem. Jer ako nije određena cijena priključenja, ne može donijeti odluku, a rok teče i pojedini su već potrošili dio vremena, na što upozorava i državni tajnik Ivo Milatić. “Neka se HERA kao uspavana ljepotica probudi jer je sve na njoj! Osim što mora dati suglasnost na pravila za priključenja do kraja lipnja, najkasnije do 15. srpnja sukladno metodologiji koju je lani usvojila, treba odrediti jediničnu cijenu priključenja po kilovatu. Tu se prvenstveno misli na obnovljivce, odnosno 1500 MW do kraja 2024., kako je to predviđeno NPOO-om”, kaže Milatić dodajući da to od HERE očekuju i Ministarstvo i Vlada. Stisne li se gas, po procjeni temeljem iskaza interesa i neovisno o tome što je bilo i nerealnih, po Milatiću bi se u Hrvatskoj do 2028. moglo izgraditi između 3 i pol i 4 GW novih obnovljivaca. U EU je lani primjerice instalirano 40 GW solara, kako je nedavno otkrila direktorica krovne europske organizacije za energiju sunca SolarPower Europe Walburga Hemetsberger, a kako jedna nuklearna elektrana ima otprilike snagu od 1 GW, to znači da su prošle godine instalirane solarne elektrane kapaciteta 40 nuklearnih elektrana. U prijevodu, vis a vis procjene MINGOR-a, to znači da bi kroz 5 godina novi instalirani kapaciteti iz obnovljivaca u RH bili veličine četiri nuklearne elektrane.

“To samo mogu zaustaviti operatori prijenosnog sustava i HERA”, navodi Milatić, “ako budu previše komplicirali, ne budu digitalizirani i ne budu na vrijeme donosili odluke. S obzirom na to da Vlada ima prilično jasan stav, bude li tih problema, intervenirat ćemo zakonskim rješenjima”, navodi državni tajnik.

Vratimo li se malo na brojke dosadašnjih iskaza interesa, državni tajnik Ivo Milatić navodi da ih je 46 bilo odbijenih, pa se ti javni natječaji neće provoditi, a nakon raspisanih 66 natječaja, što se tiče iskaza interesa, izdana su 44 energetska odobrenja (EO), pravomoćna temeljem istog članka. U planu je da će do kraja lipnja biti izdano ukupno 65 EO, no priprema se još 15 novih natječaja, kao i važna obavijest za nemali broj prijavitelja – zainteresiranih investitora koje zapravo čeka novi iskaz. Naime, kroz srpanj, kada stupi na snagu nova Uredba o kriterijima za provođenje javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja i uvjetima izdavanja energetskog odobrenja, MINGOR će obavijestiti o odbijanju 30 prijavitelja koji nemaju adekvatnu dokumentaciju. To su oni koji imaju ugovor o priključenju izdan nakon zakonskog roka. Za razliku od HOPS-a, HEP ODS je ovaj proces nastavio, pa će sad sukladno Zakonu o obveznim odnosima, kako navode u Ministarstvu, HEP ODS morati rješavati pojedinačno svaki slučaj – što i kako raskidati te ugovore.

Na sjednici Vlade 28. lipnja

Da ti ugovori ne mogu biti prihvaćeni, vidljivo je iz dosadašnjih natječaja, a investitori će kroz ovu obavijest dobiti priliku isto iskazati interes sukladno novoj Uredbi, no morat će dati nove iskaze interesa. Nakon toga, ističe državni tajnik, kreće novi ciklus u kojem će se svi baviti samo člankom 17., isto iz nove Uredbe, nakon što bude donesena – nakon što završi e-savjetovanje predviđa se da je 28. lipnja na sjednici Vlade. Inače, trenutno stanje je u znaku puno više novih MW po starom zakonu, iako je tendencija do kraja 2023. u ukupnoj brojci imati zastupljenije MW po novom ZOTEE-u i Uredbi. Već sad od novih EO 80% se tiče sunčanih elektrana, zbog čega se mora početi brzo razvijati skladištenje energije, poput zasad jedinog baterijskog projekta u Šibeniku, kao i projekt za reverzibilne elektrane u Dalmaciji (projekt Vrdovo i Blace). Solarke će proizvoditi puno energije u određenom dijelu dana, a priključena snaga bit će ograničena dok se ne izgradi 400-kilovatni dalekovod. Početak gradnje planira se za 2028. godinu i HOPS kao naručitelj na tome radi, a dok se ne izgradi, izlaz će biti u revitalizaciji postojećih kapaciteta elektroenergetske mreže za što je osigurano oko pola milijarde eura u NPOO-u. Radovi su u tijeku te je rok za završetak do kraja kolovoza 2026., a to je preduvjet, kako navodi, da bi se obnovljivci mogli priključiti na mrežu. Ide se na zamjenu vodiča tako da se kapaciteti skoro dupliraju.

“Kako bismo supstituirali od 10 do 30 posto uvoza, moramo duplirati kapacitete proizvodnje električne energije u RH, a veća količina obnovljivaca znači manju potrebu za uvozom”, navodi Milatić, napominjući da Hrvatska nema problema sa zanimanjem investitora i izdavanjem EO, ali se mora riješiti kako nova postrojenja priključiti na mrežu.

Prema analizi OIEH, direktorica Maja Pokrovac navodi još veća očekivanja, pa kaže: Gleda li se po prijelaznim odredbama, članku 133. ZOTEE-a, većina projekata je u Dalmaciji, tako da se po članku 17. prodor ne očekuje u Dalmaciji dok se ne izgradi mreža. Trenutačni kapaciteti po članku 133. iznose oko 3000 MW, što se može izgraditi i što će se po njoj i izgraditi u Dalmaciji, a 90% su vjetroenergija i solarna energija.

“Po HOPS podacima, u dijelovima poput Istre, Kvarnera i Slavonije, mreža ima slobodne kapacitete oko 2000 MW, pa će Hrvatska u sljedećih pet godina imati ukupno 5-6000 MW novih kapaciteta. Važno je istaknuti i da je potrošnja električne energije u Dalmaciji oko 800 MW, a 3000 MW je proizvodnja s jednim ključnim dalekovodom, a novi 400 KV planira se u sljedećih 10 godina”, ističe Pokrovac. Nasuprot tome, kako iznosi, od Zagreba do Osijeka je 6 spojnih pravaca – jedan prema Sloveniji, dva prema Mađarskoj, jedan prema Srbiji i jedan prema BiH. Stoga s obzirom na postojeće dalekovode i priključne snage, nove OIE kapacitete vidi u kontinentalnom dijelu RH.

Ključ u agrosunčanom

“Iz postojećih prijedloga izmjena prostornih planova, vidljivo je da smo sada na 6000 MW te će investitori moći iskazati interes na tim lokacijama tako da će se projekti koji nisu prošli na iskazu interesa po prijelaznim odredbama članku 133. moći realizirati. Isto tako, izmjene Zakona o prostornom uređenju usvojene prošloga tjedna omogućavaju dvojno korištenje poljoprivrednog zemljišta s trajnim nasadima, što će omogućiti ubrzano razvijanje agrosunčanih elektrana i priliku za održivu proizvodnju hrane. Tu OIEH vidi ključan smjer razvoja novih OIE projekata”, navodi Pokrovac dodajući: “Potrebno je promišljati kako u sustav uravnoteženja energije uključiti biomasu i geotermalnu energiju, a izgradnja reverzibilnih crpnih elektrana nužna je u Dalmaciji. Ako nećemo moći povući 1000 MW sa sjevera iz baznih elektrana i “slati” ih u elektroenergetski sustav kada nemamo vjetroenergiju i solarnu energiju u Dalmaciji, potrebno je graditi reverzibilne crpne elektrane u puno većem broju, jer imamo dobru konfiguraciju za to i moći će se elektroenergetski sustav “peglati” kad nema vjetroenergije i solarne energije.”