Nakon dosta odgađanja i HDZ je napokon predstavio svoj program za izbore. Ima u tom dokumentu dosta stvari koje nisu već iscurile u javnost, što ne čudi jer je napisan na stotinjak stranica, odnosno 30-ak posto više nego što je SDP-ovoj Narodnoj koaliciji trebalo da predstavi adute s kojima namjerava preuzeti vlast. Koliko su predizborni programi donijeli sadržajno novoga i koliko je u njima vizije? Je li kvalitativne iskorake uopće (bilo) realno očekivati i je li to objašnjivo činjenicom da predstojeći izbori nisu redovni već prijevremeni pa je bilo i manje vremena za pripreme?

Umjesto usporedbi i analiza pojedinih mjera/obećanja, znakoviti bi se zaključci mogli nametnuti i iz učestalosti kojom su za pojedinim pojmovima posezali autori programa. I u HDZ-ovu i u SDP-ovu daleko najspominjanije riječi su poticanje (u raznim varijacijama) te fondovi i rast. Istodobno, "out" su reforme, rashodi… Riječi iseljavanje, primjerice, u SDP-ovu, odnosno programu njegove Narodne koalicije uopće nema, u HDZ-ovu se spominje tri puta. Javnu upravu HDZ spominje nevelikih 16 puta, i to u kontekstu modernizacije, digitalizacije, učinkovitosti, dok je Narodna koalicija spominje jedva šest puta, u to samo manjim dijelom uz riječ reforma.

Više od 170 puta HDZ-ov se program referira na poticanje (poticat ćemo, poticanje, poticaji, poticajno), a nimalo u tome ne zaostaje ni SDP-ov "Siguran smjer" koji na manjem broju stranica potiče nešto oko 130 puta. Kako je poticanje nešto širi pojam, u političkom rječniku za kampanju 2016. možda su ipak veća zvijezda fondovi. HDZ-ovi stratezi u svom ih programu spominju čak 81 puta, dok se Narodna koalicija na njih poziva više nego jednom po stranici – 106 puta ukupno, od čega dijelom pro futuro, a dijelom osvrćući se na postignuća Kukuriku koalicije s europskim fondovima – usprkos čvrstom začelju na EU ljestvici po njihovoj iskorištenosti.

Rast je pak također općenitiji pojam pa se na nj i jedni i drugi pozivaju i nešto češće nego na fondove. To je donekle možda objašnjivo i time što upravo u ubrzanju gospodarskog rasta (uz prateći rast zaposlenosti) vide i glavni oslonac daljnje fiskalne konsolidacije i smanjenja javnog duga. Nasuprot tome, politički rivali danas očito zaziru od 'tupljenja' o reformama, pojmu na kojemu je naročito inzistirala Vlada na odlasku, ali se uz samoblokirajuću konstelaciju koalicije nije proslavila u provedbi.

Štoviše, sam pojam (strukturnih) reformi je, reći će mnogi ekonomisti, dezavuiran, ispražnjen od sadržaja. A paradoks je da su tome najviše kumovali oni kojima je to bila glavna mantra (lista Mosta). Kako bilo, u programima dvaju glavnih političkih blokova reforme se spominju 30-40 puta, a u samoj kampanji će ih  zacijelo biti i znatno manje. Nešto drukčija situacija je s raznim mjerama iz sfere socijalne politike i fokusom na razne kategorije dužnika kojima će se pomoći otpisima dugova, olakšicama i slično.

Takve će se na terenu rabiti najviše, što se iščitavanjem samih programa ne podrazumijeva. No, dojam jest da su i glavna dva politička bloka prilično otklizala u populizam i da su više fokusirana na dužnike negoli na vjerovnike, ulagače, platiše, štediše. Dosad prezentirani (pred)izborni programi, ukratko, nisu pretjerano ohrabrujući. "U programima smo vidjeli veoma malo suvislih novih ideja, a vizionarskih rješenja još manje. Dojam je da se Hrvatska intelektualno predala i ustuklnula pred jeftinim populizmom, ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Čini se, dodaje, da će prave sadržajne promjene i programe Hrvatskoj raditi njezini vjerovnici, a ne političke strukture.

Neka HDZ-ova obećanja za novi mandat

• do kraja mandata 5% rasta BDP-a, 180.000 radnih mjesta, st.zaposlenosti 68%, mirovine +5%
• smanjenje stope poreza na dobit (sa 20 na 18 posto, za male poduzetnike i niže)
• snižavanje opće stope PDV-a sa sadašnjih 25 posto (prvo na 24, a potom i na 23%)
• povećanje iznosa neoporezivog dohotka, najviša stopa sa 40 na 36%
• razvijanje koncepta nacionalne mirovine (najsiromašnijim naknada vezana uz minimalnu plaću)
• aktivacija državne imovine kroz koncesije i JPP (zemljišta, hoteli izvan upotrebe, stanovi)
• u roku dvije godine spojit će se katastar i zemljišne knjige u jednu instituciju
• projekt Karte investicija za približavanje prilika i poticanje ulaganja
• osnivanje agrarne banke za podršku razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora
• jednokratni oprost duga državi i komunalnim poduzećima do visine prosječne plaće za soc. ugrožene
• uvođenje "in-work" naknade; primateljima će soc. naknade ovisiti o ostvarenom dohotku
• delimitiranje porodiljnih za drugih 6 mjeseci te 7.500 kuna naknade po novorođenom djetetu
• nema poskupljenja dopunskog zdravstvenog, više liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
• više od 200 mil. kn u razne socijalno-poduzetničke projekte uz zapošljavanje min. 7000 osoba
• nastavak kurikularne reforme
• uvođenje dualnog obrazovanja, uključivanje poslodavaca u kreiranje škol. programa i kvota
• poslodavaci za zapošljavanje mladih (do 30g.) 'na neodređeno' 5 god. bez plaćanja doprinosa
• poticajni krediti do 350.000 kuna mladima za pokretanje posla
• ulaganja u znanost dići s 0,8 na 2% BDP-a, inkubatori za poticanje kreativnih ideja mladih
• ubrzanje administracije i pravosuđa