– Prema zakonu, svaki brod mora imati tank, mora imati ventil da ga zatvori, da ga on otvori. Međutim, ne postoji infrastruktura na kopnu koja to može prihvatiti. Nama jedino ostaje da mi to pustimo u more. Istina, ne u lukama, ne u Kornatima, nego na otvorenom moru to radimo tako, objasnio je Jakov Kolanović, potpredsjednik Ceha brodoprijevoznika Hrvatske.
Ako u lukama, marinama i privezištima nije osigurano mjesto za pražnjenje tankova, brodovi bi takve vode trebali ispuštati dvanaest nautičkih milja od obale ili tri ako imaju biopročistač.
– Tu praksa i zakonske odredbe odudaraju. I one su dosta nejasne i nelogične. Što to znači? To znači da je obveza ugradnje regulirana i pravilnicima i konvencijama i zakonima, međutim infrastruktura ne prati same propise. I tu je veliki problem. Tu bi nadležna tijela trebala odrediti obvezu koncesionara luka da jednostavno promijene te ekološke standarde, da ih usklade s propisima, upozorila je za HRT Katarina Ćosić, odvjetnica za pomorsko i općeprometno pravo.
‘Neka izvole napraviti infrastrukturu’
Dvanaest nautičkih milja od obale i natrag za brodove koji idu primjerice osam čvorova znači nešto manje od tri sata plovidbe.
– Gdje ću ja s malim brodom ići dvanaest milja vani, dvanaest nazad, što ću ja cijelu noć ploviti, zapitao se Kolanović.
– Neka izvole napraviti infrastrukturu da mi to možemo ovdje prazniti i nije problem onda. Košta li to ili ne, nije bitno, zaključio je.
Problemi se ne rješavaju sustavno
U lukama i marinama diljem obale ovaj problem rješava se na različite načine, ali nije sustavno riješen i na tome treba još mnogo raditi.
– Luka Gaženica, a prije svega to se odnosi na kruzere, ima jedan fiksni uređaj na jednom gatu koji prikuplja otpadne vode s kruzera, rekao je Josip Bilaver, državni tajnik za more.
Za ostale tu je po potrebi koncesionar.
– Imamo tvrtku koja svojim vozilima dolazi po narudžbi agenta, za pojedine brodare, prikuplja taj otpad i dalje ga zbrinjava prema zakonu, kazao je Željko Knežević, direktor Lučke uprave Zadar.
Ministarstvo: Ulaganja u tijeku
Postoje neke ideje kako bi se brodove koji ulaze na teritorij Lučke uprave moglo pratiti.
– S tvrtkom koja vrši monitoring na širem području pod ingerencijom Lučke uprave Zadar, pa čak i na 30, 40 milja daleko odavde. I imamo neke informacije da u ovoj godini nije bilo niti jedno pražnjenje tih otpadnih voda u tom području koje je pod monitoringom, ustvrdio je Knežević.
Iz mjerodavnog ministarstva naglašavaju kako je u tijeku veliko ulaganje u aglomeraciju na obali te da će jednog dana sve marine morati imati riješenu infrastrukturu.
– Nakon čega će i gradovi i općine, samim time i marine, koje pripadaju tim jedinicama lokalne samouprave, biti spojeni na primarnu mrežu što će sigurno i njima dati dodatnu mogućnost i veću mogućnost zbrinjavanja otpadnih voda. Međutim mnogi od njih već imaju implementiran sustav, neki nemaju, objasnio je Bilaver.
Kazne za ispuštanje propisane, nadzor je loš
Iako su kazne za pražnjenja tankova u more propisane, nadzor je loš. Mnogo ovisi o ekološkoj osviještenosti kapetana. Ovoga ljeta incidenata je bilo duž obale. Tri dojave o onečišćenju imao je i Zadarski zavod za javno zdravstvo, a na jednoj plaži je onečišćenje i dokazano. Međutim ono je bilo izazvano prelijevanjem oborinskih voda. Zavod za javno zdravstvo kvalitetu mora prati gotovo 40 godina.
– Znam da postoje slučajevi da se ispušta u blizini marina ili luka, međutim ovaj program ne obuhvaća analizu mora u marinama ili lukama nego samo na plažama, rekla je Danijela Peroš Pucar, voditeljica laboratorija za mikrobiologiju i biologiju mora ZZJZ-a Zadar.
Što se sve događa na moru, najbolje znaju brodari. Smatraju da se o rješenju problema samo govori.
– Rješenja nema, zato što je to ogroman posao, to je posao ogroman da se sada postave svugdje ti priključci, kanalizacijski sustavi koji mogu to isisavati. E sada, hoće li to jednog dana biti?Dok ja budem vozio brodom, sigurno u Zadru to neće biti, zaključio je Kolanović.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu