Godinu dana nakon zagrebačkog potresa stižu najave da će prvi strojevi na ulicama biti u lipnju, kad bi se već mogli znati rezultati političke izborne utakmice i tko će biti novi gradonačelnik.

Već uoči početka izborne kampanje obnova je nezaobilazna tema i ‘teren’ i za zanimljiva obećanja, iz više političkih stranaka stižu najave da kane olakšati financijsku komponentu vlasnika potresom pogođenih stanova i kuća, no otvara se pitanje hoće li to ipak biti državni, a ne lokalni zadatak.

Sve oni koje čeka organizirana konstrukcijska obnova mogli bi dijelom odahnuti zbog demonstriranja volje glede preuzimanja obveze plaćanja kamata na kredite kojima će se financirati njihov udio u obnovi.

Da se između predstavnika države i banaka o tome vode razgovori otkrio je nedavno ministar graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine Darko Horvat, pojasnivši “da se ide prema tome da država na sebe preuzme plaćanje kamate građanima”.

“Mi želimo proizvode u kojima ćemo pokriti građanima kompletnu kamatu. Još ne bih prejudicirao hoćemo li uspjeti sufinancirati i glavnicu. Dogovaram s bankama i kolegom Marićem da za proizvode koji se budu nudili na tržištu država preuzme financiranje kamata”, zaključio je Horvat upitan o mogućnostima financijske pomoći građana po modelu APN-ovih stambenih kredita za mlade.

Podsjetimo, najmanje pet godina država građanima koji ispunjavaju uvjete plaća najmanje 30% mjesečnog obroka ili anuiteta, za što je u proračunu u 2021. osigurano 263,5 milijuna kuna.

Kalkulacije o troškovima po osnovi kamata u slučaju kredita za obnovu kao i dijela glavnice, po svemu sudeći još se izrađuju, no očekuje se da će pojedinosti biti poznate u travnju, kada bi mogli krenuti i natječaji za izradu projektne dokumentacije.