Hrvatske su banke u prvoj polovici godine zaradile oko 1,5 mlrd. kn prije oporezivanja što je, unatoč smanjenju dobiti za oko 95 mil. kn u odnosu na isto razdoblje lani, solidan rezultat. U jeku rasprava o rješavanju problema švicarskog franka, vječnog pitanja ostvaruju li banke ekstraprofite i jesu li isplativa investicija za svoje vlasnike, legitimno je i pitanje od čega banke žive, koji su im prihodi presudni u poslovanju?
Profitabilnost banaka i u krizi je ostala dvostruko veća u cijeloj regiji nego u zemljama zapadne Europe, a iako u hrvatskim bankama konstantno pada (povrat na kapital nam je 3,5 posto), omjer troškova i prihoda neporecivo nam je bolji od prosjeka EU. A u tim prihodima i dalje caruju – kamate, piše Večernji list.
One u strukturi prihoda cjelokupnog bankarskog sektora trostruko premašuju provizije i naknade. Prema podacima iz HNB-ova Biltena o bankama, iznos neto prihoda od kamata iznosio je u 2014. 10,26 mlrd. kn u odnosu na 3,09 mlrd. kn neto prihoda od provizija i naknada. No, dinamika njihova rasta ipak pokazuje da se, malenim koracima, struktura ipak mijenja, jer su kamatni prihodi rasli tek 1,1 posto, a naknade i provizije 4,8 posto. Također, rastu i prihodi od sporednih dijelova poslovanja, no daleko je to od europskih omjera. Banke zapadne Europe, s razvijenijim investicijskim bankarstvom, imaju bitno niže udjele kamatnih prihoda od hrvatskih, a posljedice je ostavila i rekordno niska referentna kamata. Dvije najveće banke, Zagrebačka i Privredna, zrcale sliku cijelog sustava: u Zabi kamatni prihodi iznose 1,34 mlrd. kn i također su trostruko veći od prihoda od provizija i naknada koje iznose 446 mil. kn, dok je u PBZ-u još izraženija prevlast kamata: 1,08 od kamata 3,5 puta premašuje 297 mil. kn od provizija i naknada. Kamatni su im prihodi rasli dva posto, provizije i naknade četiri puta više – 8,3 posto.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nemojte dizati kredite s kamatama jer vaša mala i jadna poslovna djelatnost ne pokriva kamate i ostale troškove kredita.
PDV je “prolazna stavka”, ako bi se bankama uveo PDV one bi ga samo prebacile na korisnike, ubirale i prebacivale u proračun. PDV ne bi plaćale banke, PDV plaća krajnji korisnik.
Zapamtite već jednom, PDV dere običnog čovjeka koji taj PDV nemože prebiti, već ga samo plati. Eventualno i male obrtnike kojima se više gotovo ništa ne priznaje u odbitak PDV-a, ali velika poduzeća i banke nemaju tih problema.
I jos ne placaju PDV!
Uključite se u raspravu