Odluka Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) da treći put u nekoliko mjeseci poveća ključne kamatne stope stupila je na snagu s početkom studenoga. Uz godišnju inflaciju koja je za europodručje u rujnu dosegnula 9,9 posto, još jedan korak podizanja referentnih kamatnjaka nije bio neočekivan.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde tom je prilikom podcrtala i da je cilj monetarne politike smanjiti potporu potražnji i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja. A kako trend ubrzanja inflacije traje već prilično dugo, i znatno prije serije ESB-ova zaoštravanja monetarne politike u poslovnom sektoru i među građanima učestala su predskazivanja poskupljenja novih kredita i povećanja tereta otpate postojećih, u prvom redu onih s promjenjivom kamatnom stopom, vezanom uz Euribor.

Više novca na raspolaganju

Za razliku od europodručja, gdje su kamatne stope uslijed poteza ESB-a već osjetno povećane, posljednji dostupni podaci sugeriraju da u Hrvatskoj zasad nije zabilježena značajnija promjena kamatnih stopa.

U HNB-u u vezi s tim ponavljaju kako je izgledno da bi se postupno mogao povećati trošak otplate kredita s promjenjivom kamatom, zbog Euribora koji je već snažno porastao. Pritom napominju i da će zakonsko ograničenje najviših kamatnih stopa na kredite potrošačima djelovati ublažavajuće.

Očekivano prelijevanje pogoršanja uvjeta financiranja zbog ciklusa zaoštravanja, tj. normalizacije monetarne politike ECB-a neće, dakle, mimoići ni domaće gospodarstvo i stanovništvo, ali ulazak u europodručje nosi sa sobom i određene konkretne ‘prigušivače’.

U tom smjeru svakako djeluju odluke o smanjenju stope obvezne pričuve i o ukidanju minimalne devizne likvidnosti koje za posljedicu imaju povećanje slobodnih novčanih sredstava banaka, a obje su dio ‘paketa’ hrvatskog pristupanja eurozoni.

Govoreći o ESB-ovu povećanju ključnih kamatnih stopa u kontekstu utjecaja na cijene kredita stanovništvu, guverner HNB-a s tv-ekrana je i početkom ovog mjeseca podsjetio da su u Hrvatskoj najveći dio kredita gotovinski, koji su većinom ugovoreni uz fiksnu kamatnu stopu.

Od stambenih, kojih je nešto preko 200.000, oko 15 posto je uz fiksnu kamatnu stopu, a ostali su uz varijabilnu. Guverner je iznio i računicu prema kojoj “jedan postotni bod povećanja kamatnih stopa na medijalni stambeni kredit mjesečnu ratu otplate povećava za pet posto”.

Konkretnije, na prosječni takav, kojem je godišnja otplata 3600 eura, povećanje otplate bilo bi oko 180 eura godišnje, rekao je. Naravno, iza statističkih prosjeka obično su ne mali rasponi, a pojedinačna iskustva ovise o raznim varijablama pa se mnogi ne prepoznaju u uprosječenim, zbirnim brojkama.

Pad investicijskih kredita

To vrijedi i za kreditne uvjete za poduzetnički sektor koji u prvih devet mjeseci pokazuje solidne poslovne rezultate, ali recentna anketna istraživanja HNB-a upućuju na smanjenje pouzdanja poduzeća.

No, to se zasad očituje u padu potražnje za investicijskim kreditima, dok je ona za kratkoročnim, za obrtna sredstva, veoma snažna. Poduzeća se najviše zadužuju radi financiranja povećanih troškova poslovanja, osobito u djelatnostima s visokim udjelom troškova energije.

Posljednja anketa HNB-a o kreditiranju, za treći kvartal, pokazala je da je u poslovanju s poduzećima u protekla tri mjeseca (neto) postrožavanje procedura odobravanja bilo izraženije nego u drugom kvartalu, a smjer postroženja znatno je rašireniji upravo kod kratkoročnih zajmova.

Kad je riječ o kamatama, u bankama uglavnom ocjenjuju da će u idućem kratkoročnom razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima ESB-a kao odgovora na okruženje visoke inflacije i neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini.

Usto, drže i da bi očekivani rast kamata u Hrvatskoj u odnosu na neke druge europske zemlje trebao biti blaži zbog ukidanja valutnog rizika i doprinosa ulaska u eurozonu smanjenju premije na rizik. Konačno, ni to što je bankarski sustav otprije visoko likvidan nije bez utjecaja na kretanje kamata u dogledno vrijeme.