U petak, 20. rujna, u zagrebačkom hotelu Zonar i dan kasnije u Bird Incubatoru, održat će se konferencija Green Deal Mobility.

Tim povodom razgovarali smo sa suorganizatorima konferencije Krešimirom Dvorskim, jednim od pionira održive mikro mobilnosti i Petrom Grgasović, koordinatoricom EIT Urban mobility RIS Hub Hrvatska u REGEA-i.

Možete li reći koji je cilj konferencije i zbog čega bi trebalo doći na nju?
U sklopu Europskog tjedna mobilnosti koji u Hrvatskoj od 16. do 22. rujna svake godine obilježava sve veći broj gradova, Grad Zagreb prednjači s količinom i kvalitetom raznovrsnih događanja.

Novost ove godine je da tvrtka City Mobility d.o.o. s partnerima Regionalnom energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske i Bird Incubatorom, krajem Europskog tjedna mobilnosti po prvi puta organizira stručnu konferenciju pod nazivom Green Deal Mobility.

Uz pokroviteljstvo Europskog instituta za inovacije (EIT Urban Mobility), Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva turizma i sporta, Grada Zagreba, Nizozemskog veleposlanstva u Republici Hrvatskoj, Civinet mreže Slovenija-Hrvatska-JIE, udruge Odraz te brojnih partnera iz realnog sektora i medijskih pokrovitelja, važnosti konferencije svjedoči veliki broj uzvanika koji su se odazvali pozivu organizatora.

Uz eminentne govornike iz područja zelene tranzicije te mnoštvo dinamičnih panel diskusija, stručnu javnost će razveseliti izuzetno zanimljiv Startup Pitch Session za startupe iz područja održive mobilnosti.

Sudionici konferencije predstavit će i prodiskutirati inovativne tehnologije koje će obilježiti budućnost održive mobilnosti. Konferencija je posvećena utjecaju urbane mobilnosti na okoliš s posebnim naglaskom na edukativnu ulogu medija.

Zavalić: U subotu će se održati Pitching Session na kojem će mlade nade urbane mobilnosti imati priliku predstaviti svoje inovacije pred širom publikom.

Jedna od istaknutijih tema konferencije bit će e-mobilnost. O kojim aspektima održive mobilnosti će biti riječ i tko će govoriti o njima?
Prvi panel konferencije povezan s temom elektrifikacije mobilnosti je “E-mobility: Fervor hot, but is it green or not?”, ima cilj omogućiti razmjenu različitih perspektiva na održivost e-mobilnosti.

Naime, stručna zajednica i šira javnost još uvijek su podijeljeni oko cjeloživotne održivosti električnih automobila, posebno kad je riječ o kritičnim sirovinama za proizvodnju baterija te mogućnostima njihove reciklaže. Panelisti iz industrije i europskih institucija, poput EIT Urban mobility, diskutirat će o state-of-the-art tehnologijama i inovacijama, konkurentnosti Europe u odnosu na Aziju, strateškim ciljevima, ali i viziji gotovo bezemisijskog prometa do 2050. godine.

S tim je povezan i panel o uspostavi ekoloških zona (eng. Low emission zones), koji će tražiti odgovor na pitanje možemo li u hrvatskim gradovima ograničiti ili naplaćivati pristup vozilima s pogonom na fosilna goriva, te koji bi bili učinci takve politike. Na trećem panelu usko vezanom uz elektromobilnost, “Impact of e-mobility on urban landscape and destination management”, čut ćemo stručnjake iz turizma i automobilske industrije, upravljačka tijela koja stvaraju zakonodavni okvir i subvencije te iskusne korisnike električnih vozila koji će nam dati uvide u ono pozadinu zbivanja iza kulisa.

Govorit će se o strategijama razvoja održive infrastrukture za električna i hibridna vozila, prednostima i izazovima s kojima se svakodnevno susreću korisnici tih vozila, a jedan od naglasaka stavit će se i na ulogu medija u kreiranju javnog mnijenja o budućnosti e-mobilnosti.

U posljednje vrijeme sve se više govori o ESG principima poslovanja, kao bitnoj sastavnici na putu do održivog gospodarstva. ESG polako postaje zakonska obveza svih tvrtki pa mnogi upozoravaju da bi mogao predstavljati veliki financijski izdatak gospodarstvenicima. Kako im u tome mogu pomoći banke i financijske institucije, hoće li se o tome pričati na Green Deal Mobilityju?
Renomirane institucije i vodeće tvrtke okreću se konceptu ESG-a, uzimajući u obzir okolišne, društvene i upravljačke čimbenike kako bi razvijale svoje poslovanje u skladu s načelima održivosti. Panel koji obrađuje ovu temu održat će se prvi dan konferencije i vjerujemo kako će privući veliki interes posjetitelja.

Veliku ulogu na putu do društva nulte emisije imat će i održivi razvoj gradova. Koji su danas najveći izazovi u tom pogledu, koja se pametna rješenja već danas primjenjuju u gradovima i kako Hrvatska stoji u svemu tome?
Odgovor na ovo pitanje je zapravo posjet konferenciji jer će se zapravo kroz sve govore i panel diskusije provlačiti izazovi i rješenja koji vode do održivih gradova budućnosti. Jedan od panela, “Micromobility for newbies”, potaknut će raspravu između predstavnika gradova i realnog sektora na temu jaza između teorije i prakse u javnom gradskom prijevozu stavljajući focus na pitanja poput integracije mikromobilnosti u javni prijevoz. Što sprečava gradove da već dostupna rješenja za urbanu mobilnost ne implementiraju na terenu?

Mnogi stručnjaci se slažu da je vodik gorivo budućnosti, ali razvoj tehnologije i infrastrukture napreduju sporije od očekivanja. Koji je uzrok tome, kako se to može ubrzati i ‘krije’ li vodik šansu za Hrvatsku, jesu li to pitanja na koja odgovore možemo očekivati na jednoj od debata na konferenciji?
Unatoč činjenici da se neprestano govori u težnji ka nultoj emisiji, komercijalno uvođenje vodika u prijevoz iziskuje sustavne napore da se prevladaju prepreke poput isplativosti, razvoja infrastrukture i unapređenja ekološki prihvatljivih proizvodnih metoda. Strateška ulaganja u infrastrukturu su ta koja mogu pokrenuti industriju vodika i otvoriti prilike za inovacije i gospodarski rast. Tko su ključni igrači i koje ja njihova vizija budućnosti korištenja vodika kao pogonskog goriva u skoroj budućnosti moći ćete saznati na panelu “Hydrogen Horizons”.

Uz ‘službeni’ dio programa konferencije, nešto ‘neslužbeniji’ odvijat će se na jezeru Jarun. Možete li reći što će se tamo događati tijekom tri dana?
Treći dan, u nedjelju 22. rujna, opuštamo se i rekreiramo na prvoj velikoj romobilijadi na ovim prostorima uz testiranje vlastitih vještina na poligonu za sigurnu vožnju. Program počinje u 10 sati na parkingu kod ulaza na poluotok Univerzijade, a start romobilijade je točno u 11 sati.

Posjetitelji će moći isprobati električna vozila, od romobila do električnih automobila. Cilj romobilijade je osvijestiti javnost i medije da prometala poput električnih romobila, bicikala, rola, skateboarda i drugih oblika ekološki osviještenog kretanja trebaju biti više zastupljena u prometu. Važno je istaknuti i humanitarnu komponentu romobilijade.

Naime, sudjelovanje na romobilijadi je besplatno, no svi posjetitelji sukladno mogućnostima imaju priliku ostaviti poneki euro donacije udruzi Fajter koja godinama pomaže beskućnicima. Sva prikupljena novčana sredstva namijenjena su za kupnju najosnovnijih životnih potrepština za zagrebačke beskućnike.