Uključivanje mjera prilagodbe na klimatske promjene investitoru u samim začecima projekta znači veći trošak.

Međutim, pravovremenim razmišljanjem o prilagodbi klimatskim promjenama te implementacijom mjera u projekt dugoročno će se ta investicija isplatiti, posebice ako se s provedbom mjera započne dovoljno rano. Ulaganje u prilagodbu donosi visoki ekonomski povrat, gdje su troškovi djelovanja daleko niži od troškova nedjelovanja.

Cilj infrastrukturnih projekata je da imaju dug životni vijek te da mogu biti izloženi nepovoljnim, ekstremnim klimatskim utjecajima što neće biti moguće ukoliko se ne sagleda ranjivost i rizik na klimatske promjene.

Zašto se treba prilagoditi?
Razmišljanje o klimatskim promjenama tijekom planiranja infrastrukturnog projekta neophodno je ako se želi spriječiti šteta nastala ekstremnim vremenskim događajima. Intenzitet štete ovisi o parametrima poput geografskog položaja, stupnju razvijenosti te ranjivosti infrastrukturnog projekta.

Prilikom razgovora s investitorima oko prilagodbe na klimatske promjene često se susrećem s izjavom “Moj projekt je mali, ne utječe on na klimatske promjene”. Ovdje je vidljivo nerazumijevanje prilagodbe na klimatske promjene. Naime, kada govorimo o prilagodbi zanima nas druga strana, odnosno kako klimatske promjene utječu na taj mali projekt.

Postavlja se pitanje što je tijekom razvoja tog malog projekta poduzeto da on preživi učestale poplave, šumske požare, visoke temperature ili druge utjecaje uzrokovane klimatskim promjenama, a koji su očekivani na području infrastrukturnog projekta.

Prihvaćanjem koncepta prilagodbe klimatskim promjenama te utvrđivanjem ranjivosti projekta mogu se zaobići buduće investicije popravka štete koja se u startu mogla spriječiti – bolje spriječiti nego liječiti.

Izloženost projekta

Ivana Sečanj

Kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere za prilagodbu projekta na klimatske promjene potrebno je prvo procijeniti njegovu ranjivost. Ranjivost proizlazi iz analize osjetljivosti te izloženosti zahvata klimatskim nepogodama. Da bismo lakše razumjeli ranjivost projekta poslužit ću se primjerom.

Zamislimo da nam je projekt drvena šetnica uz vodotok. Šetnica kao takva, rekli bi, ne utječe na klimatske promjene te ju kao takvu ne treba niti prilagođavati. Međutim, sada smo pametniji i znamo da ju svakako trebamo prilagoditi, kako bi ju generacije i generacije mogle koristiti.

Naime, na lokaciji šetnice očekivane su klimatske promjene u vidu povećane učestalosti i intenziteta pojave bujica te plavljenja. S obzirom na to da je drvena šetnica osjetljiva na poplave, a na svojoj planiranoj lokaciji će zasigurno biti njima izložena, možemo zaključiti da je ranjivost ovog zahvata na klimatske promjene visoka.

Dakle, za procjenu ranjivost projekta klimatskim promjenama potrebno je utvrditi relevantne klimatske nepogode na planiranoj lokaciji, a koja je važna za predmetni projekt.

Procjena rizika
Ako se tijekom procjene ranjivosti zaključi da je ona visoka ili eventualno srednja tada je potrebno provesti sljedeću fazu – procjenu rizika. Pri procjeni rizika utvrđuje se vjerojatnost i težina utjecaja vremenskih nepogoda.

Za prethodno spomenuti primjer to bi bile bujica i poplava. Dakle, postavljamo si pitanje kolika je vjerojatnost da se bujica i poplava pojave te kakav utjecaj oni, na primjer, imaju na oštećenje imovine. S obzirom na to da je gotovo sigurno da će se bujica i poplava pojaviti te da je veliki utjecaj na oštećenje imovine procjenjuje se da će i sam rizik biti visok. Procjenom rizika utvrđuju se veza između klimatskih nepogoda i uspješnosti projekta.

Vezano uz primjer drvene šetnice, ako se ona ne izmakne, ne podigne ili se ne sagleda neko drugo rješenje za prilagodbu očekivanim vremenskim neprilikama ona će vrlo brzo istrunuti jer će biti često plavljena te će ova investicija biti kratkog vijeka trajanja.

Mjere prilagodbe
Rizicima se mora upravljati te se oni moraju svesti na prihvatljivu razinu. Sukladno Tehničkim smjernicama za pripremu infrastrukture za klimatske promjene 2021.-2027. mjere prilagodbe klimatskim promjenama za infrastrukturne projekte usmjerene su na osiguranje primjerene razine otpornosti na utjecaje klimatskih promjena, uključujući akutne događaje kao što su veće poplave, prolomi oblaka, suše, toplinski valovi, šumski požari, oluje te odroni tla i uragani, ali i kronične pojave kao što su predviđen porast razine mora i promjene u prosječnoj količini padalina te vlažnosti tla i zraka.

Mjere prilagodbe trebale bi biti propisane za svaki znatni rizik te bi trebale biti uklopljene u idejni projekt. Priprema na klimatske promjene je proces o kojem treba razmišljati u samim početcima razvoja projekta kako bi infrastrukturni projekti bili pripremljeni na klimatski otpornu budućnost.

To se može postići strukturnim i/ili nestrukturnim mjerama koje ne smiju dovesti do povećanja ranjivosti susjednih gospodarskih i socijalnih strukutura. Prilagodba infrastrukturnih projekata klimatskim promjenama mora se provoditi kontinuirano i planski kako bi ista bila učinkovita.

* Autorica članka je Ivana Sečanj, IRES ekologija, voditeljica razvoja poslovanja