Hrvatska godišnje prosječno uveze oko 290 tisuća tona voća i povrća. Godinama se upozorava na alarmantne podatke o golemu uvozu hrane, što je posebno evidentno od 2000. kada je na uvoz potrošeno nešto iznad milijardu eura, da bi u 2013. trošak iznosio visokih 2,13 milijardi eura.Uz podatke koji pokazuju da smo ove godine uvezli  gotovo 73 000 tone povrća i nešto više od 86 000 tona voća moramo biti svjesni kako nam je potrebna promjena u poljoprivrednom sektoru koja će dovesti do zadovoljavajućih rezultata naš poljoprivredne proizvodnje koja je itekako perspektivna.

Samo za usporedbu navesti ćemo i podatke izvoza, što se tiče povrća naš izvoz se približio brojci od 18 000 tona, a za voće smo blizu 13 000 izvezenih tona. Slične brojke krase i statistiku svih ostalih segmenata proizvodnje osnovne hrane u Hrvatskoj, a iz njih neosporno proizlazi nužnost formiranja nove paradigme funkcioniranja poljoprivredno-prerađivačkog sektora u Hrvatskoj.

Usprkos crnim brojkama, prostora za uspjeh u hrvatskoj poljoprivredi definitivno ima. Na konferenciji Snaga hrvatske hrane koju Poslovni dnevnik organizira na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 11.studenog raspravljat će se o novoj politici razvoja prehrambenog sektora u Hrvatskoj koja mora biti utemeljena na primjerima izvrsnosti koji danas postoje unutar domaće poljoprivrede, ali i u razvijenijim zemljama.  Ovim edukativno-konferencijskim događanjem želimo potaknuti što bržu i uspješniju distribuciju znanja potrebnog domaćim poduzetnicima u prehrambenom sektoru kako bi ostvarili svoje mogućnosti kojih su nedovoljno svjesni.

Moramo postati svjesni da se uz pojam lokalne hrane najviše veže riječ „održivost“, a vrlo usko je povezana i s pojmom „sigurnost“. Upravo su ovo ključni pojmovi zbog kojih moramo inzistirati na jačanju i promoviranju lokalne proizvodnje hrane što je i cilj ove konferencije koja će okupiti stručnjaka iz sektora i potaknuti javnu raspravu o važnom problemu.

Aktualni primjer embarga na uvoz voća iz članica Europske unije u Rusku Federaciju spriječio je plasman ovogodišnjeg uroda na to golemo tržište.  Hrvatski poljoprivrednici unatoč činjenici da su konkurentni i na našem tržištu i na vanjskim tržištima, pokazuju veliku neorganiziranost. Jedan od dokaza je činjenica da danas više od 2300 proizvođača mandarina nastupa samostalno, a njih 15-tak diktiraju otkupnu cijenu.

Europska komisija odlučila je pomoći agrarnim reformama i ojačati tržišni položaj proizvođača voća i povrća. Za poticanje osnivanja i rada udruženih proizvođača uvela je i posebne potpore kroz razdoblje od prvih pet godina. Za usporedbu s Hrvatskom navesti ćemo podatke susjedne nam Mađarske.  Naime, Mađari su ovu inicijativu prihvatili čak četiri godine prije ulaska u EU pa kada su 2004. postali članica brojali su čak 104 proizvođačke organizacije. U sektoru voćarstva u Hrvatskoj status prve proizvođačke organizacije mogla bi dobiti županijska zadruga Zagrebački voćnjaci. Kao što vidite problema u sektoru ima mnoštvo, a moguća rješenja i raspravu o njima čuti ćete na konferenciji Snaga hrvatske hrane u organizaciji Poslovnog dnevnika. 

Na konferenciju se možete prijaviti ovdje.