S prvim danom iduće godine Hrvatska će se pridružiti 19-članoj obitelji europskih država koje koriste euro te će tako eurozona od 2023. imati 20 članica. Euro je za sada širokoj javnosti jedan od dva najvidljivija znaka integracije europskih država – drugi je nesmetano kretanje unutar država koje čine Schengenski prostor.

Cilj uvođenja zajedničke valute bio je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima.

Proces još nije dovršen

Za nadati se da će ti efekti biti zabilježeni i u hrvatskom slučaju. Iako je glavnina makroekonomskih i političkih priprema odrađena i Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, a financijski sustav odradio je golemi posao prilagodbe na novu valutu, to ne znači da je cijeli proces dovršen. U svakom slučaju, može se slobodno reći da je postupak i procedura uvođenja nove valute jedan od tehnički najkompleksnijih koraka u povijesti moderne hrvatske države.

Građani (potrošači) u tom procesu trebali bi biti najmanje izloženi, odnosno njihova aktivna uloga u procesu uvođenja eura je minimalna. No, u cijelom procesu zaštita potrošača od velike je važnosti te je Vlada kroz zakonodavni okvir poduzela brojne mjere kojima se osigurava pravo na točne i istinite informacije. Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj jasno definira obveze svih dionika.

Naime, u postupku uvođenja eura primjenjuje se nekoliko načela. Prva je načelo zaštite potrošača, a važno je istaknuti da se preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti provodi bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije. Kao što je ranije najavljeno, tečaj konverzije iznosi 7,53450 kuna za jedan euro.

Tijekom uvođenja nove valute potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden. Zakonodavac je predvidio da se potrošaču osiguravaju pravodobne, jasne i točne informacije o postupku i pravilima zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura, kao i svi bitni elementi preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti.

Građani se najviše pribojavaju da će dolazak eura rezultirati poskupljenjima, što bi dodatno narušilo životni standard u uvjetima inflacije kakva je nezabilježena u posljednjih desetak godina. No, zakon izričito zabranjuje neopravdano povećanje cijena. Poduzećima, ali i svima ostalima, zabranjeno je pri uvođenju eura povećati cijenu robe ili usluge prema potrošačima bez opravdanog razloga.

Tijekom cijele 2023. banke, Fina i HP besplatno će (bez naknade) svim građanima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji/E. E./Pixsell

Jedno od načela koje će se primjenjivati je i neprekidnost pravnih instrumenata. Kako je moguće vidjeti u informativnim materijalima, uvođenje eura nema učinak na promjene uvjeta pravnog instrumenta (primjerice ugovora) niti daje pravo na jednostranu izmjenu ili raskid takvog instrumenta. Jednostavnije rečeno, svi ugovori ostaju na snazi. Jedno od načela je i učinkovitost i ekonomičnost.

Time zakonodavac želi osigurati da se uvođenje eura te svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode na način da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova. Na kraju, tu je i načelo transparentnosti i informiranosti što znači da informacije o uvođenju eura trebaju biti jasne, razumljive, dostupne, čitljive i vidljive.

Jedno od značajnijih “tehničkih” pitanje jest i način preračunavanja kunskih iznosa u nove, eurske. Kako je ranije rečeno, tečaj će iznositi 7,53450 kuna za euro, a iznosi će se preračunavati na dvije decimale. Te dvije decimale dobiju se tako da u slučaju ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena.

U drugom slučaju, ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan. Primjerice, ako je dobiveni rezultat konverzije kune u euro 5,244 eura, onda je konačna cijena 5,24 eura. Isto tako, ako je dobiveni rezultat 5,245, onda je konačni izračun 5,25 eura.

Kako doći do novčanica eura?

Drugo veliko pitanje jest kako će sve te novčanice i kovanice na Novu godinu doći u novčanike naših građana. Banke se, u skladu sa Zakonom, na vrijeme moraju opskrbiti dovoljnom količinom eura, kako novčanica, tako i kovanica.

Mjesec dana prije uvođenja eura, dakle od 1. prosinca ove godine građani će moći u bankama, poslovnicama Fine i Hrvatske pošte nabaviti komplete kovanica eura. Za 100 kuna dobit će paketić od 13,27 eura (kovanica). Važno je naglasiti kako taj novac ne smiju koristiti prije 1. siječnja 2023. godine.

U prvim minutama 2023. novčanice nove valute moći će se dobiti na bankomatima koji će isplaćivati isključivo eure. Iz Hrvatske udruge banaka preporučaju klijentima da prate informacije svoje banke o aktivnim bankomatima te da koriste mogućnosti kartičnog plaćanja i digitalnog bankarstva. Važno je naglasiti kako prvim danom 2023. dosadašnja valuta neće automatski postati bezvrijedna.

Dva tjedna nakon uvođenja eura traje razdoblje dvojnog optjecaja. To znači da ćete, ako plaćate u gotovini, svugdje moći platiti u kunama, a eventualni ostatak dobit ćete u eurima. U ovome slučaju moći ćete dati najviše 50 kovanica kuna i odgovarajući broj novčanica kune.

Naime, primatelj plaćanja obvezan je primjenjivati propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini. No, ako primatelj novca (dućan ili kafić, recimo) objektivno ne može ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, ne mora to učiniti.

Za građane najjednostavniji način kako promijeniti dosadašnju valutu u novu jest položiti kune na račun u banci i čekati Novu godinu kada će automatski postati euri. Tijekom cijele 2023. banke, Fina i Hrvatska pošta besplatno će (bez naknade) svim građanima po tečaju konverzije na šalterima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji.

Ako je veći broj novčanica i kovanica od navedenog, postoji mogućnost naplaćivanja naknade. Banke, Fina i Hrvatska pošta odredit će iznos iznad kojeg je obvezna najava zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura.

Od 1. siječnja 2024. godine Hrvatska narodna banka će besplatno zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i to novčanice kune, bez vremenskog ograničenja, a kovanice kune do proteka tri godine od dana uvođenja eura, dakle do 1. siječnja 2026 godine.

Što se tiče isplata plaća i mirovina, poslodavci će biti dužni preračunati visinu plaće i drugih davanja u euro. Iznos mirovine i socijalnih davanja preračunat će se u euro. Tijekom razdoblja dvojnog iskazivanja cijena, od 5. rujna ove do 31. prosinca 2023. godine, plaća i sve isplate poslodavca bit će iskazane u kunama i eurima. Plaća za kolovoz, ako se isplaćuje do 4. rujna., bit će iskazana samo u kunama. Ako se isplaćuje od 5. rujna, bit će dvojno iskazana.

Kako je već ranije naglašeno, ugovori će ostati nepromijenjeni, pa tako i ugovori o radu. Ako zaposlenik nakon 1. siječnja 2023. potpisuje aneks ili novi pravilnik, stavke će biti navedene u eurima. Plaća za studeni ove godine, a koja se isplaćuje u prosincu, bit će isplaćena u kunama. Međutim, plaća za ovogodišnji prosinac, s obzirom da se isplaćuje i siječnju, bit će isplaćena u eurima.

Nakon što je pojašnjeno kako će izgledati prihodi kućanstva, valja pojasniti i kako će izgledati plaćanje režija. Računi za potrošnju, primjerice struje, vode ili telekomunikacijskih usluga, u prosincu bit će izdani u siječnju 2023., a iznos dugovanja bit će naveden u eurima.

Za sve uplatnice koje su građani dobili unaprijed i na kojima je iznos plaćanja u kunama, a plaćate ih nakon uvođenja eura, banka je dužna izvršiti plaćanje u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na uplatnici preračunato po fiksnom tečaju konverzije. Banka će postupati na ovaj način do 1. srpnja 2023. godine.

Ključno je naglasiti da od 5. rujna do 31. prosinca ove godine kreće dvojno iskazivanje cijena. To znači da će konačan iznos na računu biti i u kunama i u eurima uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Prema zakonskim odredbama, dvojno iskazivanje treba biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko te prilikom preračunavanja uvijek se mora koristiti puni iznos fiksnog tečaja konverzije.

No, izuzetak od toga su vrijednosti iskazane za unaprijed plaćene elektroničke komunikacijske usluge (prepaid bonovi), zatim vrijednost i iznos koji se navodi na nalogu za plaćanje izdanom na temelju računa ili drugog pojedinačnog akta odnosno na temelju istaknute cijene te vrijednost iskazana na karticama za javne telefonske govornice. Izuzetak je i vrijednost otisnuta na ambalaži SIM kartice.

Što s tekućim i žiro računima?

Jedno od pitanje gdje vlada dosta nejasnoća u javnosti jest i što će biti s bankovnim računima i kreditima. Što se tiče računa, kunski tekući i žiro računi postat će tekući i žiro račun u eurima. Ako prije dana uvođenja eura u banci, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac vlasnik računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, odnosno do početka ožujka, ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti novac s tih računa na račun po njegovu izboru u istoj instituciji.

Kunski krediti će se 1. siječnja automatski pretvoriti u eurske, a kod kunskih s valutnom klauzulom u euru neće biti promjena jer su ionako gotovo svi parametri (anuiteti i rate) određeni u eurima. Kunska štednja će se automatski 1. siječnja pretvoriti u štednju u eurima preračunato po fiksnom tečaju konverzije.

Fiksne kamatne stope neće se mijenjati. Banke će potrošačima poslati obavijesti o novim izračunima kamatnih stopa (ako su ugovorene kao promjenjive) najkasnije dva tjedna prije uvođenja eura, dok će svi klijenti koji nisu potrošači tu obavijest dobiti najkasnije dva tjedna nakon uvođenja eura.

Svi korisnici financijskih usluga, primjerice leasinga, osiguranja, investicijskih fondova, najmanje tri mjeseca prije uvođenja eura (od 1. listopada) moći će na internetskim stranicama društva i u oglasima u tiskanim javnim glasilima vidjeti obavijest o postupku i uvjetima preračunavanja kune u euro.

Svi korisnici financijskih usluga najkasnije 30 dana nakon uvođenja eura (do 31. siječnja 2023.) dobit će individualnu obavijest o provedenom preračunavanju, i to: stanje na individualnom računu i izmjene u uvjetima poslovanja, ako do takvih izmjena dolazi, a pružatelj financijskih usluga dužan ju je klijentu dostaviti na ugovoreni način.

Sva tijela javne vlasti – ministarstva, županije, gradovi, općine, državne agencije, državne tvrtke i sudovi – moraju dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u sudskim, upravnim i drugim pojedinačnim aktima koje donose. Na potvrdi, uvjerenju, izvatku i drugoj javnoj ispravi o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija za razdoblje prije uvođenja eura, cijenu i drugi novčani iskaz vrijednosti iskazuje u kuni, a za činjenice koje se tiču razdoblja nakon ulaska u eurozonu u eurima.

Nalog za plaćanje, izdan u razdoblju dvojnog iskazivanja, a na temelju pojedinačnog akta koji je donesen prije početka razdoblja dvojnog iskazivanja, mora sadržavati iznos u kuni i iznos u euru uz navođenje fiksnog tečaja konverzije u tom aktu ili u opisu plaćanja.

Na kraju valja istaknuti kako je ključno strpljenje svih uključenih u ovaj proces promjene valute – od građana i poduzetnika do banaka i države. Građanima bi se svakako trebali na vrijeme pripremiti, da gotovinu koju imaju u kunama, a koristit će je nakon 1. siječnja 2023., polože na račune banaka već na jesen.

Ne bi bilo loše tijekom 14 dana dvojnog optjecaja što manje plaćati gotovinom i što više karticama, gdje god je to moguće. Također, na mjestima na kojima se isključivo plaća gotovinom (pekare ili kafići), poželjno je što više plaćati eurima tijekom dvojnog optjecaja.