1. Koliko su za Vas osobno važne teme energije i klime i zašto?

2. Koliko kao zastupnica u EP imate priliku i mogućnosti utjecati na donošenje odluka koje se tiču energije i klime?

3. Kako komentirate ambiciozne planove EU i jesu li oni realni? Ima li dovoljno financijskih sredstava i imaju li nacionalne vlade poput Hrvatske dovoljno kapaciteta za ozbiljnu provedbu energetske transformacije društva?

4. Hoće li se zelene politike naći u vašoj predizbornoj kampanji? Ako da, koje?

Romana Jerković:

Nesposobnost i nezainteresiranost političara glavni je problem

1. Jako važne, a trebale bi biti i svima jer je energetska kriza zbog rata u Ukrajini pokazala koliko je EU, a time i Hrvatska, ranjiva na potrese na tržištu fosilnim energentima. Nažalost, ista ta kriza potvrdila je i koliko je hrvatska zelena energetska tranzicija velikim dijelom deklarativna. S obzirom na resurse kojima raspolažemo, umjesto da nas ta kriza potakne na ubrzanje prelaska na zelenu energiju, ona je zapravo dovela do rehabilitacije energije prljavog ugljena i sigurnosno i ekološki suspektne nuklearne energije.

Koliko je naša Vlada aljkava u provođenju zelene energetske tranzicije govori podatak da nije bila u stanju donijeti ni propise kojima bi se realizirali već pripremljeni projekti obnovljivih izvora energije, pa i energetske učinkovitosti, iako su za njih osigurana izdašna sredstva iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Nažalost, za takvu neodgovornu politiku i nesposobnost nema nikakvih sankcija.

2. Bez obzira što sam u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) zamjenska članica dobila sam povjerenje za rad na Zakonu o mjerenju ekonomskog odnosa između okoliša i gospodarstva. Radi se o mjerenju učinka koji ekonomija ima na okoliš i mjerenju prirodnih resursa koji se koriste u gospodarstvu. Zahvaljujući amandmanima koje sam uložila i koji su prihvaćeni od svih grupa u Europskom parlamentu, Europska komisija će u račune okoliša uvrstiti i vodu (odnosno mjeriti doprinos vode u ekonomskim aktivnostima), a građani EU-a će od sada imati jednostavan pristup svim informacijama vezanima uz ekonomske račune okoliša putem online portala.

Bila sam i izvjestiteljica za mišljenje o uklanjanju ugljika gdje sam se, unatoč ogromnim pritiscima lobista i industrije, izborila da u mišljenje Europskog parlamenta o uklanjanju ugljika uđe da velike multinacionalne kompanije ne mogu kupovati ogromne količine zemlje koju bi koristile za tzv. offsetting – lažno iskazivanje smanjenja svojih emisija ugljika u primarnoj djelatnosti. Činim sve što mogu i da građane zaštitimo od opasnosti od nesaniranog otpada. Naime, upozorila sam Europsku komisiju na tri slučaja zanemarivanja građana izloženima zdravstvenoj ugrozi zbog nesaniranog otpada u mjestima Kosica, Vranjec i Gradec od strane Vlade Republike Hrvatske. Naime, građani su nemoćni i izloženi kancerogenim tvarima od kojih obolijevaju, a Vlada po tom pitanju ne čini ništa. Organizirala sam i nekoliko konferencija u svrhu promocije hrvatskog potencijala u korištenju solarne energije. Puno toga se može napraviti ako se hoće.

3. Ako gledamo u kakvom se stanju nalazi planeta Zemlja kada je riječ o klimatskim promjenama i degradaciji svih komponenti okoliša onda smatram da nisu dovoljno ambiciozni. Međutim, uzmemo li u obzir gdje smo bili prije nekoliko godina, da smo danas jedini kontinent koji ima Klimatski zakon, da smo usvojili i povijesno važan paket zakona pod nazivom Spremi za 55 kojim se regulira smanjenje stakleničkih plinova za 55% do 2030. godine, možemo imati razloga za zadovoljstvo. Međutim, ono što nam sada predstoji je implementacija i ostvarenje svih tih ciljeva, a to je ono gdje države članice zapinju. Održiva tranzicija je skupa, no daleko će biti skuplje ne provesti tu tranziciju. EU je osigurala sredstva, no Hrvatska vlada je na neprovedbi NPOO-a, dokazala da najveći problem nisu nedovoljna financijska sredstva, već je to nesposobnost i nezainteresiranost političara da djeluju u javnom interesu.

Što su veća sredstva na raspolaganju, nažalost, rastu i apetiti partikularnih grupa povezanih s HDZ-om pa su projekti OIE i energetske učinkovitosti na čekanju dok te grupacije međusobno ne raspodjele “plijen”. Prema nekim studijama, Hrvatska bi do 2030. mogla gotovu svu energiju dobivati iz obnovljivih izvora energije, a ulaganja potrebna za ostvarivanje tog cilja iznose oko milijarde eura godišnje. 500 milijuna eura otišlo bi na izgradnju novih solarnih i vjetroelektrana, 300 milijuna na modernizaciju prijenosne i distribucijske mreže, te dodatnih 200 milijuna na razvoj i implementaciju tehnologija skladištenja energije. Čini mi se da i dalje kao društvo nismo u potpunosti osvijestili upravo taj razvojni potencijal kojeg pruža energetska transformacija. A što se tiče državne uprave i njenog kapaciteta za ozbiljnu provedbu energetske strategije, dovoljno govori podatak kako Uprava za energetiku Ministarstva gospodarstva broji nekih 10-ak zaposlenih. Nema nikakve dvojbe kako bez stručnjaka u državnoj upravi nećemo moći ostvariti zadane ciljeve u punom potencijalu.

4. Apsolutno hoće. Uz ostale teme kojima se bavim u Europskom parlamentu, poput zdravstva i digitalizacije, zelene politike će tvoriti okosnicu moje kampanje. Činjenica je da su klimatske promjene za sve nas jako važne. Više nije pitanje želimo li se boriti protiv njih, ta je promjena srećom već započela. Sada je važno zaštiti građane od financijskih posljedica prelaska na zelenu energiju, educirati ih o mogućnostima koje zelena tranzicija donosi i pomoći Hrvatskoj da iskoristi svoje prirodne resurse i, tko zna, možda postane predvodnik u prelasku na niskougljične energente. Imamo sve predispozicije za to, pitanje je samo postoji li politička volja.v

Tomislav Sokol:

U interesu je zaštite okoliša zadržati proizvodnju unutar EU

1. Područje energetike od strateške je važnosti za države članice i EU u cjelini. Štoviše, pitanje energetske autonomije pitanje je nacionalne sigurnosti. U bitno izmijenjenim geopolitičkim okolnostima važno je stoga osigurati diverzifikaciju energetskih pravaca. Ovo je naročito postalo jasno nakon ruske agresije na Ukrajinu. Sve to pokazalo je koliko je odluka hrvatske Vlade o izgradnji LNG terminala na Krku, a potom i o povećanju njegova kapaciteta bila dalekovidna. Time smo postali energetsko čvorište ali i čimbenik energetske sigurnosti država u našem okruženju, što u bitnom unaprjeđuje pregovaračke pozicije Hrvatske. S druge strane, zahvaljujući alternativnim dobavnim pravcima hrvatski građani i gospodarstvo u cjelini nisu bili izloženi opasnostima nestašica energenata s kakvim su se suočavali brojni građani EU. Treba se međutim prisjetiti da se velik dio oporbe protivio izgradnji LNG terminala, projektu na kojem danas Hrvatskoj zavide sve europske države. S energijom su usko povezana i klimatska pitanja. Stoga je provedba europskog zelenog plana lišenog ekstremističkih zelenih politika ključna za konkurentnost Europske unije na globalnoj razini.

2. Klub zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu bio je predvodnik u oblikovanju razumnih europskih politika koje će koristiti građanima, gospodarstvu i okolišu, a Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) u kojem sam iznimno aktivan bio je vodeći odbor Europskog parlamenta za isporuku europskog zelenog plana.

Stoga mogu reći da sam aktivno sudjelovao u raspravama pri donošenju ključnih odluka koje će usmjeravati europsku klimatsku politiku u godinama koje slijede. Međutim, temi zaštite okoliša dao sam doprinos i kao jedan o pokretača inicijative o jedinstvenom punjaču i jedini hrvatski zastupnik u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) koji je supotpisnik Rezolucije o jedinstvenom punjaču. Što se tiče energetike, EU mora jasno definirati ključne vlastite interese i djelovati zajednički. Pri opskrbi energentima Europska unija mora biti manje ovisna o drugima. Dakle, strateška autonomija u proizvodnji temeljnih resursa i energetici je jedan od prioriteta, pri čemu nuklearna energija mora igrati važnu ulogu. Neke su velike države članice zbog pogrešaka iz prošlosti bile prisiljene otvarati termoelektrane na ugljen da bi spasile gospodarstvo od propasti. Iz takvih grešaka Europa mora učiti, a čini se da to ne radi najbolje jer smo svjedočili i odluci Španjolske da do 2035. zatvori nuklearne elektrane što nikako ne doprinosi cilju stvaranja strateške autonomije Europske unije u području opskrbe energentima.

3. Težnja da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent ne smije se pretvoriti u ekstremističku zelenu agendu koja gospodarski unazađuje Europsku uniju. Nažalost, podaci jasno govore da EU gubi utrku u konkurentnosti na globalnoj razini, ponajprije zbog silnih regulatornih ograničenja koja sve više opterećuju europske poljoprivrednike, ribare i industriju i odvlače investicije u druge dijelove svijeta. Osim toga, ako zbog implementacije ovakvog europskog zelenog plana proizvodnja bude preseljena u države s nižim okolišnim standardima od onih u EU, ne samo da nećemo smanjiti emisije, nego ćemo ih na kraju povećati dok će istovremeno doći do pada životnog standarda u Europi. Iluzija je očekivati da će proizvođači u trećim državama, poput Kine, u dogledno vrijeme poštovati visoke ekološke standarde koji vrijede u Uniji. Dakle, u interesu je same zaštite okoliša zadržati proizvodnju unutar EU. Što se tiče financiranje europskog zelenog plana želim naglasiti da smo uspjeli uspostaviti Modernizacijski fond čiji je cilj da dati podršku državama članicama Europske unije s nižim dohodcima, među kojima i Hrvatskoj, da korištenjem dodatnih sredstava postignu ciljeve europskog zelenog plana.

4. Kao i do sada Hrvatska demokratska zajednica imat će sveobuhvatan i najbolji izborni program, a sasvim sigurno će politika zaštite okoliša njime biti obuhvaćena. Izborni program proći će raspravu na svim nadležnim stranačkim tijelima i kada bude usvojen bit će predstavljen javnosti.

Biljana Borzan:

Europska unija treba biti pokretač promjena u svijetu

1. Klimatske promjene u današnje vrijeme jedino ne zanimaju neodgovorne ljude koje nije briga za budućnost generacija koje dolaze. Jasno nam je iz dana u dan koliko se rapidno mijenjaju klimatski uvjeti i kako sve ono što je bilo jučer, već danas ne vrijedi. Kad je sama energetska politika u pitanju, ne trebamo ići daleko u prošlost, dovoljno je samo osvrnuti se na ukrajinsku krizu i uvidjeti koliko jedan rat na europskom tlu može promijeniti živote svih nas. Gospodarska kriza uvjetovana ratom u Ukrajini, rast cijena fosilnih goriva i energije, inflacija te brojni drugi negativni utjecaji nam govore koliko je potrebno i hitno napraviti korake za sigurnu budućnost Europe, ali i ostatka svijeta. Velika većina ratova se već dugo vodi upravo na područjima koja su bogata fosilnim gorivima i najbolji način za osiguravanje sigurnije budućnosti naših građana te spašavanja same prirode je okretanje ka obnovljivim izvorima energije.

2. U svom mandatu sam se posebno fokusirala na zaštitu potrošača i sigurnost hrane, a upravo su ta pitanja povezana i s klimatskim promjenama. Otprilike trećina svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek povezana je s hranom, a najveći dio stakleničkih plinova povezanih s hranom dolazi iz poljoprivrede i korištenja zemljišta. Kao izvjestiteljica europskih socijalista za strategiju “Od polja do stola” borila sam se za smanjivanje upotrebe pesticida i ispunjen je jedan od mojih glavnih prioriteta na toj strategiji, smanjenje od 50 posto do 2030. godine. Zakonom o osnaživanju potrošača u zelenoj tranziciji uspjela sam se izboriti za dulje trajanje i veću kvalitetu proizvoda. Na taj način ćemo smanjiti količinu otpada u okolišu. Također, potrošači, koji su sve zainteresiraniji za okoliš, prilikom kupovine će moći pouzdano znati da su zelene oznake ili tvrdnje na koje nailaze uistinu provjerene. Tvrdnje da je proizvode klimatski pozitivan ili neutralan će biti zabranjene jer se baziraju na neutralizaciji ugljika i nemaju veze sa samim proizvodom. Vjerujem da će ovaj zakon očistiti tržište od lažnih zelenih proizvoda i značajno doprinijeti smanjenju elektroničkog otpada u okolišu.

3. Europska unija mora imati ambiciozne planove i biti pokretač promjena u svijetu. Najskuplje (ne)djelovanje je ono koje uništava budućnost Zemlje kakvu poznajemo, a iskustva s ratom u Ukrajini pokazuju kako je preko noći moguć rast cijena energenata, pa i neizvjesnost oko njihove same opskrbe. Europski plan o klimatskoj neutralnosti do 2050. jest ambiciozan i smatram kako Hrvatska ima dovoljno kapaciteta za provedbu ovih ciljeva, ali su se do sada kao glavni problem uvijek isticale kompliciranost i administrativne prepreke u ostvarenju bilo kakvih ciljeva energetske transformacije društva. Hrvatska je u odnosu na druge europske zemlje na visokom trećem mjestu po kompliciranosti i po administrativnim i regulatornim preprekama pa se zbog toga nalazi na samom začelju u izdavanju dozvola vezanih uz obnovljive izvore energije. Hrvatska ima ljude, ima znanje i pamet, ali je problem u sporom zakonodavnom sustavu koji se treba mijenjati.

4. U ovom trenutku sam fokusirana na završetak svih projekata koje sam pokrenula u ovom mandatu. Želim uspješno završiti ovaj mandat da bih mogla izaći pred građane i tražiti njihovu podršku za idući. Kampanja je za mene period kada se ističe sve ono što smo do sada radili i to će svakako biti prilika da ponovim građanima koje sam inicijative imala. U tom smislu, naglasak ću staviti na svoj rad u području smanjenja bacanja hrane i smanjenja otpada u okolišu. U ovom mandatu sam sudjelovala u uvođenju zajedničkog punjača, većoj trajnosti uređaja i zabrani ugrađenih kvarova. Budući da svatko od nas na godinu baci oko 11 kilograma elektroničkog otpada u okoliš, vjerujem da će te mjere dati pozitivne rezultate. Također, izborili smo se za zabranu uništavanja neprodanog tekstila i obuće. U EU je do 2022. spaljeno nove odjeće, obuće i elektronike u vrijednosti 21.7 milijarde eura. Da smo nastavili kao do sada, taj broj bi do 2030. narastao na 71,3 milijardi eura.

Predrag Fred Matić: 

Svaka članica sama odlučuje o energetskoj strategiji i ulaganjima

1. U ovom sam mandatu imao priliku raditi i posvetiti se objema temama kroz svoj rad na zakonima u svojstvu potpredsjednika Odbora za ribarstvo u Europskom parlamentu jer i sam smatram da posvećenost borbi protiv klimatskih promjena i energetska tranzicija moraju biti u fokusu za Hrvatsku.

Prvenstveno, kao jedan od autora EU strategije o iskorištavanju obnovljivih izvora energije na moru, često sam napominjao da Hrvatska i dalje nema viziju niti pravni okvir kako Jadransko more najbolje iskoristiti za obnovljive izvore energije s fokusom na energiju vjetra. Izgradnja offshore vjetroelektrani mora biti jedan od prioriteta naše energetske agende jer će u konačnici dovesti do veće energetske samodostatnosti i nižom cijenom energenata za naše građane.

Radio sam i na uredbi o obnovi prirode koja bi kroz nekoliko mjeseci morala doći i na red za raspravu u Saboru nakon što je usvojimo na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

2.Sve ovisi o prirodi same legislative. Uredba i direktiva su uvijek pravno obvezujuće s time da se uredbu mora identično prepisati u nacionalno zakonodavstvo, dok direktive ostavljaju prostora za različito rješenje istog cilja. Postoje i drugi oblici nezakonodavnih dokumenata koji služe kao smjernice ili ciljevi EU-a kojem bi države članice trebale težiti ukoliko se žele prilagoditi ostatku Unije u područjima svojih nadležnosti. Zastupnici prvenstveno ulaganjem amandmana i naporima za pregovaračkim stolom s opozicijskim strankama u EP-u rade na tome da njihove ideje budu pretočene u stvarne i konkretne legislativne ili idejne mjere za dobrobit onih ljudi koje predstavljaju u Bruxellesu. Naša uloga je tu neosporna.

Energetska pitanja su u nadležnosti država članica i svaka od njih zasebno odlučuje o energetskoj strategiji, strategiji privlačenja kapitalnih ulaganja ili o tome u kojoj će se mjeri oslanjati na obnovljive izvore energije.

3.Vrlo je teško procijeniti kolika će biti devijacija od inicijalnih planova po pitanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, ali mislim da je bolje imati ambicioznije planove pa čak i onda ukoliko se ne ostvare jer će se objektivno i takvi smatrati dobrim uspjehom. Otegotna okolnost u ostvarenju zelene tranzicije su naravno inflacija i energetska kriza, i tu smo sigurno izgubili 10-ak godina dobrih i ohrabrujućih rezultata. Vrijeme će pokazati.

Novaca nikada nije bilo više, za energetsku tranziciju su nam samo potrebni dobra volja i pametni ljudi s vizijom energetske budućnosti, a takvih ljudi u Hrvatskoj imamo. Uz to, sav financijski teret ne smije biti na državi nego se treba raditi na zakonima koji će privući strateške investitore, ali i na edukaciji i subvencioniranju građana koji žele sudjelovati u energetskoj tranziciji.

4.Kao zastupnik sam od stupanja na dužnost bio posvećen radu na pitanjima obnovljivih izvora energije, zaštiti našeg mora i očuvanju morske bioraznolikosti pa ću sukladno tome tako i završiti svoj mandat.

Posebnu pažnju dajem izvješćima na kojima sam radio u proteklih par godina unutar Odbora za ribarstvo. Uz uredbu o obnovi prirode i EU strategiju o iskorištavanju obnovljivih izvora energije na moru, trenutno radim i na novom zakonu o sankcioniranju zagađivača mora. Nedostaci prijašnjeg zakona proizlaze iz činjenice da neke vrste onečišćujućih tvari nisu bile uključene u zakon. To znači da oni koji su primjerice u more bacali smeće ili ispuštali otpadne vode nisu bili pravno odgovorni i nije ih se moglo sankcionirati. To želimo promijeniti. Smatram da je od izrazite važnosti implementirati kazne po kategorijama veličine brodova, imajući na umu da veći brodovi trebaju snositi veće kazne.

Na plenarnoj sjednici glasat će se o mom izvješću o borbi protiv ilegalnog ribolova i njegovom utjecaju na sigurnost opskrbe hranom, a savršeno će komplimentirati uredbu o obnovi prirode i novu uredbu o kontroli ribarstva. Nezakoniti ribolov često rezultira smanjenom dostupnošću ribe i morskih proizvoda, što ne samo da povećava cijene hrane, već i dovodi do nestabilnosti u opskrbnom lancu.

Sunčana Glavak: 

Planovi EU su realni, ali zahtijevaju snažnu predanost

1.Kao zastupnica u Europskom parlamentu, snažno sam posvećena održivom razvoju i očuvanju okoliša. Moj osobni interes za ova područja proizlazi iz dubokog razumijevanja hitne potrebe za rješavanjem klimatskih promjena i snažnog uvjerenja u nužnost prijelaza na obnovljive i održive izvore energije.

Iz europske perspektive, energija i klima su na prvom mjestu agende EU-a, što dokazuju ambiciozni ciljevi postavljeni u Pariškom sporazumu i Europskom zelenom planu. U Hrvatskoj se ti globalni i europski ciljevi odražavaju u našim nacionalnim strategijama i akcijama. Aktivno radimo na usklađivanju naše energetske i klimatske politike s vizijom EU-a, fokusirajući se na povećanje kapaciteta obnovljive energije, poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje ugljičnog otiska.

2.U Europskom parlamentu imamo značajne mogućnosti utjecati na donošenje odluka u područjima energije i klime. Taj utjecaj ostvarujem kroz različite kanale, a najviše kroz moj rad na izvješćima i zakonskim prijedlozima.

Jedan od ključnih mehanizama utjecaja je kroz ulogu izvjestitelja. Na primjer, bila sam izvjestiteljica za prijedlog izmjene Direktive 2003/87/EZ koja se bavila doprinosom zrakoplovstva cilju smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu Unije i provedbom globalne tržišne mjere za operatere zrakoplova. Moj prijedlog da se ubrza postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica za operatere zrakoplova jasan je primjer kako sam uspjela izravno utjecati na politiku kako bi bila snažnija i učinkovitija u borbi protiv klimatskih promjena.

Osim toga, moje sudjelovanje u reviziji Transeuropske energetske infrastrukture i Nove industrijske strategije za Europu pružilo mi je platforme za utjecaj na energetsku politiku EU-a. Ono što je važno, ove se aktivnosti prožimaju s mojim angažmanom u potpori mladim poljoprivrednicima i poljoprivrednom sektoru. Moji napori u energetskoj i klimatskoj politici suštinski su povezani s osiguranjem održive budućnosti za poljoprivredu, posebice u osnaživanju i opremanju mladih poljoprivrednika alatima i resursima potrebnim za napredak u ekološki održivom okruženju.

3.Ambiciozni planovi EU za transformaciju energije i klimatske akcije nužni su i korak u pravom smjeru za održivu budućnost. Iz moje perspektive, ti planovi su realni, ali zahtijevaju snažnu predanost, kako na razini EU tako i na nacionalnoj razini. EU je bio proaktivan u usklađivanju svojih financijskih strategija kako bi podržao te ciljeve. Fond za oporavak NextGenerationEU i Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027., sa značajnim izdvajanjima za rashode povezane s klimom, dokaz su predanosti EU-a pružanju potrebne financijske potpore.

Međutim, uspjeh ovih planova ne ovisi samo o financiranju, već i o učinkovitoj provedbi, koja se razlikuje od države članice do zemlje. Za zemlje poput Hrvatske tranzicija predstavlja i izazove i prilike. Hrvatska, sa svojim značajnim potencijalom obnovljive energije, posebno u solarnoj energiji i energiji vjetra, u dobroj je poziciji da bude predvodnik u energetskoj tranziciji. Međutim, ostvarenje ovog potencijala zahtijeva rješavanje nekoliko čimbenika, uključujući razvoj infrastrukture, regulatorne okvire i izgradnju kapaciteta.

4.Apsolutno. Hitnost ekoloških izazova s kojima se danas suočavamo zahtjeva snažnu predanost zelenim politikama. Nama u HDZ-u cilj je proširiti hrvatski kapacitet obnovljivih izvora energije, posebno u području sunca i vjetra, postavljajući ambiciozne ciljeve i potičući velike i male projekte.

U poljoprivredi ćemo osigurati potporu održivoj poljoprivredi, očuvanju biološke raznolikosti i održivom upravljanju zemljištem kako bismo osigurali prosperitetnu budućnost za naša ruralna područja. Zaštita prirodne baštine Hrvatske ključna je politikama usmjerenim na očuvanje biološke raznolikosti, zaštitu staništa i održivo upravljanje prirodnim resursima.

Stvaranje zelenih radnih mjesta i osiguravanje pravedne tranzicije za one koji su pogođeni promjenama u okolišu su ključni, uključujući programe obuke i mehanizme podrške.