Stanje u mljekarskom sektoru zahtijeva posebnu sjednicu Vlade jer nagomilani problemi nadilaze samo Ministarstvo poljoprivrede. Između 2009. i 2015. otkup mlijeka pao je sa 675 na 513 tisuća tona, a golem uvoz na policama trgovaca spustio je maloprodajne cijene na nezapamćeno niske razine, do 2,79 kuna za litru trajnog mlijeka, što ne pokriva ni trošak proizvodnje.
Ruski embargo i ukidanje mliječnih kvota u EU doveli su do golemih viškova, a Hrvatska je postala elorado za uvoz mliječnih proizvoda. Otkupna cijena mlijeka prošloga je tjedna opet pala za 20 lipa. Kad se tome pridruže visoki PDV, skupe kamate za obrtna sredstva i/ili investicije, te uvoz koji opasno prijeti da premaši 50% ponuđene robe na polici trgovina, očito je potrebno sjesti za stol s premijerom i nekoliko ministara: poljoprivrede, financija, gospodarstva, čak i turizma. Zaključak je to okruglog stola koji je organizirao portal Agrobiz.hr uz sudjelovanje predsjednice Udruge Cromilk Rašeljke Maras, Branka Bobetića, direktora Croatiastočara, koordinatora otkupa u Vindiji Krunoslava Ladića, proizvođača mlijeka Željka Rengela i Igora Rešetara, Marine Ivančan, tajnice prve proizvođačke organizacije "Drava Sava", i Tomislava Makara iz Ministarstva poljoprivrede.
2,79kuna
za litru trajnog mlijeka otkupna je cijena
"Ukidanje mliječnih kvota podiglo je u kratkom roku u dijelu članica EU proizvodnju mlijeka, a zbog ruskog embarga i manjeg izvoza u Kinu pritisak jeftine robe je golem", kaže Bobetić. Lani je samo sira gaude uvezeno oko 10 tisuća tona, što je ekvivalent dvomjesečnog otkupa mlijeka. Uz sadašnju otkupnu cijenu mlijeka po jednoj kravi godišnje gubi oko 1300 kuna neto, iznio je Željko Rengel. Nastavi li se urušavanje cijene, bit će u minusu oko 600 tisuća kuna i morat će odustati od proizvodnje. "Nema logike i tržišne opravdanosti da litra vode u trgovini košta pet kuna, a litra trajnog mlijeka iz uvoza 2,79 kuna. Pad otkupa mlijeka kod nas se nastavlja, a Slovenija ima rast proizvodnje. U posljednje dvije godine digla je proizvodnju sa 533 na 553 tisuće tona mlijeka. Slovenija je, unatoč konfiguraciji terena, bolja od nas, što je neobjašnjivo i neobranjivo", ocjenjuje Ladić.
Rašeljka Maras podsjeća na to da je Slovenija usvojila kodeks ponašanja u cijelom prehrambenom lancu, što je stabiliziralo i sektor mljekarstva. "To je stvar poslovne etike, Mađari su fer trgovinu regulirali zakonom. I mi moramo nešto poduzeti jer je stanje neodrživo", upozorava Maras. I Rešetar ističe Sloveniju kao dobar primjer kako se pametnom poljoprivrednom politikom može zadržati stabilnost sektora i osigurati rast proizvodnje. "Naša je otkupna cijena od 33 do 34 eurocenta, u Sloveniji je 30 i oni uspijevaju podizati proizvodnju, a mi ne. Očito imamo previše parafiskalnih nameta i poreznih opterećenja.
Rengel
Nastavi li se urušavanje cijene, bit ću u minusu 600 tisuća kuna, i morat ću odustati.
Njihove kamatne stope za obrtna sredstva su oko 3, a za investicije 1%, dok naše idu do 9% i više", ističe. Marina Ivančan upozorava na bahatost administracije koja koči organiziranje proizvođačkih organizacija. Prvu odluku o registraciji dobili su u veljači 2014., no opet su lani morali dokazivati sve po novom pravilniku kao da se tek organiziraju. Dvije godine sami su financirali sve troškove, po odluci Ministarstva poljoprivrede trebali su za 2016. dobiti 750.000 kuna, no Agencija za plaćanja zakinula ih je bez obrazloženja za 115.000 kuna. Makar kaže da su u Ministarstvu svjesni problema te da će od ovog tjedna krenuti sastanci ministra Davora Romića s predstavnicima pojedinih sektora radi iznalaženja rješenja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu