Prošlo je godinu dana kako je Vlada proširila mogućnosti umirovljeničkog rada do polovine radnog vremena uz zadržavanje mirovine. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje navode da od početka veljače ove godine u evidenciji imaju 13.856 korisnika koji opet rade i primaju mirovinu, no u toj brojci nisu sazdani oni koji za dohodak primaju promjenjivi honorar.

Da postoji evidencija o korištenju mogućnosti koje daje ekonomija honorarnih poslova, popularno nazvana i gig ekonomija, ta bi brojka zasigurno bila veća, a broj ljudi koji zbilja radi nakon umirovljenja i nešto reprezentativniji.

Gig ekonomiju karakterizira tehnološki razvoj, a unatoč tome što tehnološku pismenost ne povezujemo s umirovljenicima, nekima je upravo to bio “vlak” za dalje. Tako možemo reći da u trenutku kada ih tržište isključi, tehnologija im omogućava brz povratak.

Nema nerješivih problema
Jedan od onih koji je iskoristio sve prednosti tehnološke ere je i 77-godišnji Jure Bandalović, umirovljenik iz Zagreba kojeg do posla vozača taksija svaki dan dijeli samo jedan klik. Kako ističe, jedan od glavnih razloga zašto je odlučio voziti za Uber je fleksibilnost, ali u njegovom slučaju i mogućnost podebljanja kućnog budžeta.

Počeo je voziti za Uber osam mjeseci nakon što je taj servis počeo osvajati Hrvatsku, a danas se može pohvaliti sa 17.000 vožnji. Napominje kako tehnologija sa sobom nije donijela nikakve nerješive probleme, a za ljubav između njega i taksija zaslužne su društvene mreže.

“Oduvijek sam bio znatiželjan, zanimala me elektronika, a kasnije sam počeo koristiti i društvene mreže. Tako sam na Facebooku vidio oglas te sam iz čiste znatiželje odlučio pokušati”, započeo je Jure Bandalović.

Na početku je bio stalni korisnik Uberove tehničke podrške, a ponekad mu je njegove probleme s tehnologijom pokušavao riješiti i unuk. Upravo unučad mu je bila glavna motivacija za produženjem radnog vijeka, a iako kritika okoline nije izostala, ovo je, kaže, posao koji mu se sviđa i planira s njime nastaviti.

Da ima svoju svrhu pokazuje i zarada, a na mjesečnoj bazi uspijeva podebljati kućni budžet i mirovini od 2800 kuna dati dodatnu novčanu vrijednost. Mirovinu je zaradio uvozom auto dodatne opreme i auto kozmetike, a danas kao vozač taksija radi u koleginoj firmi.

“Iako zakonski smijem voziti dnevno 4 sata, svejedno mjesečno uspijevam zaraditi oko 4000 kuna”, istaknuo je Bandalović. Otkriva da posao taksista nije prvi posao u kojem se okušao nakon umirovljenja. Oprobao se u nekoliko područja, a s obzirom na to da je svoju mirovinu zaradio u prodaji nudeći auto dodatnu opremu i auto kozmetiku, pokušao je raditi i u jednom trgovačkom lancu.

Međutim, kako ističe, pristup prema zaposlenicima tamo mu se nije svidio. “Ovo je drukčije, a iako svoj radni dan kao vozač taksija počinjem u 7 ujutro, u posao se uključim onda kada želim te tako imam potpunu kontrolu nad svojim radnim vremenom”, rekao je Bandalović. Vozi kombi sa šest sjedala čija je primarna funkcija transfer, no kako napominje riječ je o usluzi koja se do sada najčešće tražila ljeti.

Najdraže su duge vožnje
“Volim reći da je ovo zabavno-stresan posao, a jedna od poželjnijih osobina, pogotovo ako vozite po gradu, je smirenost. Živčana osoba ne može raditi posao taksista”, dodao je Bandalović. Na rad s ljudima je naviknut, a situacije u kojima se nađe kao taksist više ga ne iznenađuju.

Ipak, najdraže su mu duge vožnje za koje šaljivo ističe da dođu kao izlet na kojima priroda ovog posla dolazi do izražaja.

“Iz kompanije pružaju punu podršku, čak i kada mlađi pokušavaju iskoristiti situaciju u kojoj ne žele platiti vožnju. Oni za to imaju razumijevanja i do sada su mi već nekoliko puta nadoknadili cijeli iznos”, zaključio je Bandalović, pokušavajući približiti mogućnosti svim umirovljenicima ‘u fizičkoj snazi’, a sve kako bi se možda ohrabrili i okušali u ovom poslu.

Danas preko Ubera radi 4000 vozača, a možemo ga nazvati i začetnikom gig ekonomije u Hrvata. Iako broj umirovljenika koji radi kod njih na ovaj način nije preciziran, na primjeru iz priče možemo vidjeti kako tehnologija nije nužna prepreka, već tržišna prednost i poveznica između umirovljenika i njihova radnog mjesta.