Kineski i američki igrači su nas prestigli. Kada govorimo o telekomunikacijskim tehnologijama, nas kao Europe nema, a nekad smo bili izvorište u kojem su se poticale inovacije. Smatra to Hrvoje Ćosić, osnivač Aircasha i jedan od najistaknutijih fintech poduzetnika u regiji koji je kod novinara i voditelja Ilije Jandrića gostovao u petom izdanju emisije Poslovni svijet.

“Nažalost, u zadnjih 20 godina poticali smo neke vrijednosti koje nisu baš vrijednosti koje treba potencirati, ako želite biti kompetitivni i omogućiti dobar standard svojim građanima. Dobar standard je produkt jake ekonomije i to smo svi kao Europa zaboravili. Jaka ekonomija stvara inovacije omogućit će dobar standard, život, ali i sigurnost. Ignorirali smo sigurnost kao pojam, kao nešto što je dano i zadato, to nije tako”, istaknuo je Ćosić.

Zapošljavanje

Najviše poslova nudi se u Zagrebu, čak 81 posto objavljenih radnih pozicija vezano uz stalni radni odnos

Osim o stanju inovacija u Europskoj uniji, Ćosić je govorio o utjecaju američkih carina na globalno tržište, ekonomskim posljedicama situacije u Bosni i Hercegovini, fintech industriji i razvoju digitalnih financijskih usluga. Također, osvrnuo se na gospodarske izazove s kojima se suočavaju hrvatski poduzetnici. “Hrvatska ima drugi najveći PDV u Europi. To je problem zbog cijena. Što se tiče davanja na plaće, u zadnje dvije, tri, četiri godine se vide pomaci, padaju ti nameti. Ne može biti isti bruto trošak plaće u Austriji i Hrvatskoj, a u Hrvatskoj čovjek dobije 30 posto manje, to nije u redu”, naglasio je Ćosić.

Zašto je Hrvatska na sivoj listi američkog FATF-a zbog pranja novca?

Dotaknuo se poslovanja Aircasha na tržištima Europske unije, Švicarske i Zapadnog Balkana te objasnio razloge uspješnog rasta tvrtke u 2024. godini, diskutirao o njezinom nastanku, ključnim prednostima u odnosu na konkurenciju, važnosti motivacije, timskog rada i svakodnevnog inoviranja, ali i o korisničkoj strukturi tog prvog hrvatskog digitalnog novčanika koji većinom koriste osobe od 25 do 44 godine. Komentirao je i zašto je Hrvatska na američkoj sivoj listi zbog rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

Baka servis

Bake i djedovi na platnoj listi: Grad u Hrvatskoj uvodi naknadu od 360 eura za čuvanje unučadi

“Dominantno je to bilo vrijeme prije uvođenja eura. Puno gotovine otišlo je u nekretninski sektor. Ono što smo mogli bolje napraviti je praćenje sankcijskih lista u vrijeme kada je počeo rat u Ukrajini.Bila je preporuka da bolje vodimo sankcijske liste. Ono što je dobro je da je FATF prošli, pretprošli tjedan objavio da je Hrvatska napredovala po svim parametrima. Mislim da će u idućih 12 mjeseci Hrvatska doći ponovno gdje zaslužuje, a to je na bijelu listu. Imali smo problema u poslovanju zbog toga, nezgodno je, još uvijek trpimo, ali upravljamo s tim. Bilo bi nam svima puno bolje da nismo na toj sivoj listi”, kazao je Ćosić.

Gotovina nikad neće nestati

Usto, podijelio je svoje mišljenje i o budućnosti gotovine, odnosu države prema poduzetnicima te o nužnosti jače suradnje velikih korporacija i startupova, odlasku mladih stručnjaka u inozemstvo, europskim poticajima za inovacije poput Rimčeva robotaksija te o utjecaju turizma na hrvatsko gospodarstvo. Komentirao je i ulogu umjetne inteligencije u razvoju Aircasha, planove za širenje na nova tržišta, financijsku stabilnost tvrtke, a više je rekao i o dugoročnom cilju izlaska na burzu.

“Svaka zemlja ima svoj različit mentalitet. Skandinavske zemlje poput Švedske imaju svoj mentalitet, južne zemlje poput Španjolske, Francuske, Italije i Hrvatske, Grčke, Cipra svoj. Švedska u svom mentalitetu može napraviti da minimizira keš u opticanju, ali neke zemlje neće, to nije u njihovom mentalitetu. Zemlja koja ima najviše transakcija u gotovini je Njemačka. To je jednostavno u njemačkom mentalitetu. Keš je opipljiv, lakše štedite, teže se odvojiti od novca ako je on u papiru. Neke mikrotransakcije lakše je platiti karticom, no keš će ostati, keš je sigurnost. Bit će puno digitalnih novčanika, bit će kartica, ali bit će i keša”, zaključio je Ćosić.

Snaga poduzetništva

Neobičan početak velike priče: od krova do poslovnog uzleta

Jesmo li spremni?

Pioniri digitalne tranzicije u Hrvatskoj transformaciju su započeli eRačunom