O isplati 13. mirovine svoj bi pravorijek uskoro trebalo dati Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. Riječ je o dugogodišnjem zahtjevu kojeg traže umirovljeničke udruge kako bi, po uzoru na brojne europske zemlje, blago popravile financijsku situaciju umirovljenika. Kako sad stvari stoje, Vlada je u načelu spremna podržati taj prijedlog, piše Mirovina.hr.
Kako bi ušutkali kritičare, od kojih neki dolaze i iz umirovljeničkih redova, Sindikat umirovljenika Hrvatske je u svom Glasu umirovljenika opisao na koje sve načine druge države barataju 13. mirovinom.
– Neka pogledaju kako je Mađarska uvela prije tri godine 13. mirovinu u četiri rate, ali dok je prve godine isplaćeno samo 25 posto te mirovine, već iduće je odlučeno kako ju treba isplatiti u cijelosti, kao stvarnu 13. mirovinu. No, hrvatska Vlada uporno, sada već šesti put zaredom, isplaćuje jednokratni dodatak za najsiromašnije umirovljenike u četiri različita iznosa – ovisno o visini mirovine, no taj dodatak ne ulazi u prosjek osobne mirovine, poručuju iz SUH-a.
Na tragu europskih iskustava, ali i uz razgovore sa stručnjacima, u SUH-u su odlučili pokazati nekoliko modela isplate 13. mirovina. Jasno, svaki ima drugačiji utjecaj na umirovljenike, ali i na državni proračun iz kojeg se osigurava novac za mirovine.
Jednom isplatom pokriti dva usklađivanja
U većini zemalja 13. se mirovina isplaćuje u prosincu, mahom u iznosu jednakom regularnoj mirovini za prosinac. Stvar je u tome da se takve mirovine isplaćuju iz mirovinskog fonda, pa onda njihov iznos treba odgovarati iznosu mirovina stečenih stažem i uplaćenim doprinosima.
U toj varijanti bi isplata 13. mirovine iznosila oko 600 milijuna eura, čime bi se, procjenjuju u SUH-u, pokrilo jedno do dva izvanredna usklađivanja kojima bi se udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći povećao sa sadašnjih 40,76 na 44 posto u svega godinu dana.
Tako procjenjuju da bi već sljedeće godine s 13. mirovinom i jednim izvanrednim usklađivanjem mirovine došle do 47 posto prosječne plaće, što je iznos kojim već sada barataju vladajući, piše Mirovina.hr.
No, to bi značilo isplatu dodatne dvije pune mirovine, što je ipak malo teže. Prognoza je tako da bi udio mirovina u plaći od 50 posto mogao biti postignut do kraja 2027. godine.
Kad bi se Vlada odlučila za isplatu 13. mirovine već ovog prosinca, za umirovljenike koji su se umirovili ove godine, 13. mirovina mogla bi biti razmjerna broju mjeseci od trenutka umirovljenja do kraja 2023. godine, objašnjavaju iz SUH-a.
Dvodijelna isplata 13. mirovine
Drugi prijedlog je isplata 13. mirovine u iznosu individualne mirovine, ali kao konvergencijsko usklađivanje, koje bi zapravo bilo dodatak na redovito usklađivanje u siječnju i srpnju svake godine. Te bi isplate vrijedile za razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine, ako je usklađivanje u siječnju ili od siječnja do lipnja ako je riječ o srpanjskom usklađivanju.
Dvodijelna isplata 13. mirovine moguća je i po modelu božićnice i uskrsnice. Predložena je formula 100 eura plus 35 posto individualne mirovine. Po okvirnom izračunu 1,1 milijun umirovljenika puta 100 eura je 110 milijuna eura. Uz to, 35 posto od 600 milijuna eura koje idu na mirovine daje 195 milijuna eura. Tako bi za isplatu 13. mirovine na ovaj način bilo potrebno oko 305 milijuna eura.
No, u tom slučaju jedna isplata bi bila u prosincu, a druga u lipnju ili srpnju, iako bi se mogla opravdavati pod nazivom ‘uskrsnica’.
Postoji još jedan model po kojem bi se 13. mirovina isplaćivala u tri dijela – kao božićnica, uskrsnica i regres za godišnji odmor. Svaka od tih isplata provodila bi se po formuli 100 eura plus 15 posto individualne mirovine. Ukupni iznos ovog modela isplate unutar godine dana bila bi 600 milijuna eura.
Dakle, ovisno o modelu, za 13. mirovinu, iz proračuna će na godišnjoj razini biti potrebno izdvojiti između 150 i 600 milijuna eura. Za sve varijante koje ne uključuju isplatu 13. mirovine u iznosu individualne mirovine, SUH traži neoporezivost te ponavlja svoj zahtjev o ukidanju oporezivanja mirovina ili povećanja osobnog odbitka na 25.000 eura godišnje, piše Mirovina.hr.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu