Rasprava o izmjenama Zakona o radu danas se u sabornici svela na raspravu o tome je li radnicima bilo bolje do 90-tih godina ili poslije, te na poruke oporbe vladi kako „vozi u krivom smjeru“.

“Ne smatram se jugonostalgičarom ili anacionalnim tipom, no nikad seljaku i radniku neće biti bolje nego što mu je bilo do 1990. godine“, ustvrdio je nezavisni Damir Kajin dodavši kako je jedino tada bilo moguće dobiti posao, društveni stan ili graditi vikendicu.

Oštro mu se usprotivio HDZ-ov zastupnik Dujomir Marasović rekavši kako tvrdnje kako je u bivšoj Jugoslaviji bilo bolje ne može prihvatiti kao istinu. „Zašto je onda propalo selo? Tito je pobio 300 tisuća momaka, a kad je došla kriza one koji su ostali pustio je van jer da ih nije pustio kao kanibali bi pojeli jedni druge“, replicirao je Marasović nakon čega ga je predsjedavajući Josip Leko opomenuo rekavši kako njegova rasprava nema veze sa Zakonom o radu.

„Nisu li i tvoji bili u pratizanima? Jesu i oni činili te zločine i protjerivali ljude, to ne znam, pa prema tome stanimo na loptu“, poručio je Kajinu.

Da se prije bolje živjelo služio se i laburist Branko Vukšić dodajući međutim kako pri tome „ne misli na partizanštinu jer mu to ide na živce“.

„Ne govorim o lošem ideološkom opredjeljenju već o radničkim slobodama. Nije svijet postao 1990. uspostavom Hrvatske države, ali su radnici bili zaštićeniji“, ustvrdio je Vukšić.

Kajin je posebno pohvalio zakonsku odredbu po kojoj će se prekršaji opominjati 'žutim kartonom'. „To je hvale vrijedno, no treba uvoditi i sankcije za rad na crno jer više od 30 posto nezaposlenih radi na crno, a sigurno je da i 20-tak posto onih u radnom odnosu također radi na crno“, ustvrdio je.

Laburisti, kako je rekao Zlatko Tušak, neće podržati predložene zakonske izmjene. „Ovo je već druga izmjena ove vlade, a najavljena je i treća. Sve te izmjene zadiru u prava radnika , a nisu u cilju poboljšanja njihove sigurnosti“, rekao je Tušak.

Posebno se osvrnuo na pitanje probnog rada jer, kako je rekao, zakon dozvoljava da se on radi do šest mjeseci, nakon čega poslodavac može procijeniti zadovoljava li radnik ili ne. „Radnik za kojeg poslodavac procijeni da nije zadovoljio ne može se nikome žaliti, a mi ćemo imati situaciju da će dio poslodavaca zlorabiti zakonska rješenja te svakih pet mjeseci mijenjati radnike“, upozorio je Tušak.

Reagirao je Dujomir Marasović rekavši kako obrana rigidnog radnog zakonodavstva neće dovesti kapital u Hrvatsku. „Mi si to moramo priznati“, poručio je Marasović, a s njim se složio i Đuro Popijač (HDZ) koji je ustvrdio da imamo jedan od najrigidnijih Zakona o radu u EU.

„Set zakonskih izmjena i dopuna ne donosi ništa bitno i nije reformski korak pa niti ne čudi što su se socijalni partneri složili oko promjena koje niti štete niti koriste zainteresiranim stranama“, rekao je Popijač dodavši kako, dok se vlada bavi kozmetikom, gospodarstvo stagnira.

„Vlada vozi u krivom smijeru, brod tone, a orkestar svira“, rekao je Popijač podsjećajući kako nam je više od polovine aktivnog stanovništva nezaposleno.

HNS-ovac Petar Baranović ustvrdio je kako u sferi radnog zakonodavstva nisu svi jednaki. „O tome svi šute i nitko ne govori. U velikim privatnim tvrtkama posebno gdje je ženska radna snaga, one nisu ravnopravne s radnicama u javnom sektoru“, rekao je. Dodao je međutim i kako u javnom sektoru imamo potpuno zaštićene radnike sindikalno organizirane koji, kako je naglasio, nerijetko koriste tu svoju zaštićenost. „Nema mehanizama nagrađivanja onih koji marljivo rade i nose na sebi teret funkcioniranja sustva i društva“, poručio je Baranović koji je zamjerio i što u zakonodavstvu nema mehanizama protiv onih poslodavaca koji zabranjuju sindikalno organiziranje.