Ministar rad i mirovinskog sustava Mirando Mrić rekao je danas sudjelujući na okruglom stolu "Što umirovljenike očekuje Hrvatske očekuje u EU?" kako se značajno povećanje mirovina može očekivati kada situacija u Hrvatskoj bude bolja, kada se popravi ekonomija i počne rasti BDP.

Prosječna mirovina je oko 2400 kuna, a povećanje mirovine očekuje se u jesen kada će doći do usklađivanja s EU, a koliki će biti porast – ovisit će o rastu troškova života i plaća.

"Prije 23 ili 24 godine u Hrvatskoj je radilo 2 milijuna ljudi i bilo je svega 500 tisuća umirovljenika, znači omjer umirovljenika i zaposlenih je bio 1:4. U ovom trenutku radi 1,4 milijuna ljudi, a imamo 1,2 milijuna umirovljenika te je omjer 1:1,18", istaknuo je Mrsić , dodavši da se većina europskih zemalja približava tom omjeru, "što govori o tome da mirovinski sustav kakav je u ovom trenutku dizajniran – nije održiv".

Problem hrvatskog mirovinskog sustava, ocijenio je, nije broj umirovljenika već pretvorba i privatizacija "jer smo potjerali puno ljudi koji su bili radno sposobni u prijevremene mirovine, tako da smo zemlja koja ima najveći broj prijevremenih mirovina i prosječna dob umirovljenika je oko 69 godina. Prosječan mirovinski staž iznosi 29,5 godina te smo relativno mlada mirovinska populacija.

Drugi problem mirovinskog sustava, navodi Mrsić, je mali broj ljudi koji su navršili 65 godina života i otišli u mirovinu s 42 godine staža – njih je 15 posto dok ih je u Europi 60 posto. Mirovine iznose 35 milijarde kuna, oko četvrtine proračuna, oko 10 posto BDP-a.

Naglasio je da ne bi bilo loše kada bi tih 35 milijardi dobili iz doprinosa.

"Svi izdvajamo 15 posto iz naših plaća u I. mirovinski stup, međutim skupimo sveukupno 19 milijardi, dakle iz proračuna, poreza, trošarina. Oko 45 posto rashoda dolazi iz poreza, što govori u prilog tome da se nešto mora mijenjati jer nije održivo", upozorio je.

Ministar Mrsić najavio je i kako namjeravaju mirovine podijeliti u dva dijela.

"Imamo dva mirovinska sustava – jedan je mirovinski sustav koji je po Zakonu o mirovinskom osiguranju – za radničke, obiteljske i invalidske mirovine. Drugi dio sustava su mirovine po posebnim propisima gdje spada vojska, policija, branitelji, rudari, saborski zastupnici itd., i na taj se sustav godišnje troši oko 13 milijardi kuna", rekao je.

Ustvrdio je da će te sustave razdvojiti i staviti ih u ovisnost od onoga od kuda stižu sredstva.

Naglasio je i da će se odmaknuti od švicarske formule i ići na rotirajući model i usklađivat ćemo s jednim dijelom, oko 70 posto onaj bolji paramatar, a sa 30 posto onaj lošiji parametar.

Vjeruje da će taj model osigurati da mirovine ne padaju u odnosu na prosječnu plaću.

Mirovine po posebnim propisima, rekao je, bit će vezane uz popračun jer se financiraju iz proračuna i usklađivat će se u onom obimu u kojem će to dopuštati proračun.

Također, Vlada će predložiti da se u mirovinu može ići i ako se ne navrši 65 godina, ali se navrši 42 godine staža.

Cilj im je i osnažiti II. mirovinski stup u kojem ima više od 50 milijardi kuna jer, smatra Mrsić, riječ je o jednom od mirovinskih stupova koji će omogućiti održivost mirovinskog sustava.

Ograničit će naknade za sredstva u II. mirovinskom stupu.

III. mirovinski stup, odnosno dobrovoljna štednja odlazi na tržište i država će, naglasio je, pustiti da tržište odradi svoje.

Inače, kao karakteristiku hrvatskoga mirovinskog sustava Mrsić je istaknuo je veliki broj invalidskih mirovina. "Mi smo šampioni invalidskih mirovina, oko 12 posto su invalidske mirovine u sustavu dok u Europu u najgorem slučaju ima 10-ak posto takvih slučajeva", kazao je je.