Na početku 2021. nazire se nada zahvaljujući novim cjepivima protiv bolesti Covid-19 i novom stanaru Bijele kuće pa možemo napokon prestati užasnuto prekrivati oči i krišom zaviriti u budućnost. Za koje zemlje je izgledno da će postići najveći gospodarski uspjeh tijekom desetljeća?

Kladim se na Južnu Koreju, Vijetnam i Meksiko, tri zemlje u izrazito različitim fazama razvoja. Južna Koreja napredno je gospodarstvo, dok je Vijetnam ono što Svjetska banka naziva gospodarstvom nižeg srednjeg dohotka, poput Indije ili Bangladeša.

Meksiko, gospodarstvo višeg srednjeg dohotka, poput Kolumbije, Bocvane ili Indonezije, nalazi se negdje između. Predviđam da će svako od ovih gospodarstava nadmašiti ostale u svojoj kohorti u sljedećih deset godina.

Južna Koreja najsigurniji je izbor između ove tri. Počevši od kasnih 1970-ih, tijekom posljednjih godina predsjedanja Park Chung-heeja, njeno gospodarstvo se zahuktalo i održalo dva desetljeća rasta, prije nailaženja na prepreke uzrokovane istočnoazijskom financijskom krizom 1997.

Bogate zemlje imaju manje potencijala za rast od siromašnih. No među bogatim zemljama, ističu se izgledi Južne Koreje – uglavnom uslijed njenog ulaganja u ljudski kapital. Sa 3319 prijava patenata na milijun stanovnika 2019., Južna Koreja daleko je iznad ostalih zemalja.

U travnju 2019., Južna Koreja postala je prva zemlja koja je pokrenula 5G kampanju diljem nacije, a južnokorejske tvrtke planiraju zauzeti 15% udjela globalnog 5G tržišta do 2026. Povrh toga, Južna Koreja napravila je velik napredak u rješavanju tržišnog neuspjeha koji muči sve zemlje: odabir nastavnika.

Kao što su pokazale brojne studije pa i studije autora Abhijita Banerjeea i Andrewa Newmana te Odeda Galora i Josepha Zeire, nastavnici su obično plaćeni manje nego što bi trebali biti.

No Južna Koreja privukla je neke od svojih najtalentiranijih ljudi u nastavu, a nastavnici su među najbogatijim ljudima u zemlji. Priča o Cha Kil-yongu, koji je zaradio 8 milijuna dolara u jednoj godini podukom matematike preko interneta može se usporediti s malo čime bilo gdje.

Stvaranje pravednijeg društva

Napori predsjednika Moon Jae-ina u smjeru stvaranja pravednijeg i inkluzivnijeg društva također slute na dobro. Postupci poput premještanja službene predsjedničke rezidencije iz palače Plave kuće u običajeniji vladin kompleks u centru Seoula simbolične su, ali važne geste. Očekujem da će dohodak po stanovniku u Južnoj Koreji nadmašiti Japan u sljedećih deset godina.

Vijetnam je imao prihod po glavi stanovnika od samo 1297 dolara u 2010., kad je bio jedno od tri najbrže rastuća svjetska gospodarstva, zajedno s Indijom i Kinom, koje su obje bile bogatije. Ta je zemlja od tada zadržala impresivnu stopu rasta, a njen dohodak po stanovniku premašuje dohodak po stanovniku u Indiji.

Ova priča o uspjehu počela je 1986., kada je 6. Nacionalni kongres komunističke partije Vijetnama usvojio Doi Moi (obnova) politiku prelaska sa zapovjedne ekonomije na tržišno orijentirani model. Posljednjih godina, Vijetnam je smanjio carinske stope, otvorio granice trgovini i stranim ulaganjima te uložio velika sredstva u ljudski kapital.

Dojmljivo upravljanje Vijetnama pandemijom bolesti Covid-19 dalo je gospodarstvu dodatni poticaj. Niska stopa smrtnosti u toj zemlji od 0,4 smrtna slučajeva od bolesti Covid-19 na milijun ljudi i gospodarski rast od 2,9% u 2020., u godini kad većina gospodarstava bilježi pad, izvanredna su postignuća.

Stalni priljevi stranih ulaganja koje Vijetnam sada privlači mogli bi ga učiniti jednim od vodećih svjetskih proizvodnih središta. Za razliku od Vijetnam, Meksiko se koprca pod pandemijom i predsjednik Andrés Manuel López Obrador (AMLO), svjetski vođa koji je nedavno zaražen, mora preuzeti odgovornost za dio lošeg upravljanja.

Međutim, od kada je AMLO postao predsjednikom u 2018., ponovno je oživjela nada. Pokrenuo je nešto što je nazvao “četvrtom transformacijom” Meksika, progresivni ekonomski program koji teži promicanju rasta i ukidanju nekih pretjeranih privilegija elita. Da bi to naglasio, AMLO je odbio živjeti u predsjedničkoj palači, Los Pinos i odlučio se je za manju predsjedničku rezidenciju.

Zbunjujući slučaj Indije

Uz Vijetnam, Meksiko ima najveći potencijal da postane globalno proizvodno središte. Sporazum između SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA), koji je stupio na snagu prošle godine, može unaprijediti integraciju ova tri gospodarstva.

Naime, dok SAD i Kanada ulažu kapital i naprednu tehnologiju, a Meksiko okuplja svoju golemu radnu snagu, ta bi regija mogla doživjeti veliki preporod i nadmašiti Kinu. Sad kad je američki predsjednik Joe Biden preuzeo dužnost, trilateralni odnosi trebali bi se popraviti. Sve tri zemlje imat će od toga koristi, a najviše Meksiko jer ima više prostora za sustizanje rasta.

Naposljetku, tu je i zbunjujući slučaj Indije. Do prije nekoliko godina, uslijed brzog godišnjeg rasta od oko 9%, ta je zemlja bila najbolja priča o gospodarskom uspjehu na globalnoj razini. No gospodarstvo od tada bilježi pad, s padom rasta od 2016. do 2020., što je najduži silazni trend od neovisnosti.

Međutim, Indija je u osnovi jedno od najjačih gospodarstava u nastajanju. Ima sektor informacijske tehnologije svjetske klase, snažnu farmaceutsku industriju i mali segment visokoobrazovanih radnika.

Kamen spoticanja je razjedinjavajuća politika te zemlje koja je narušila povjerenje i uzrokovala kontinuirani pad stope ulaganja tijekom posljednjih nekoliko godina. Ako Indija uspije poboljšati svoju postupanje s aspekta politike, može biti vođa po pitanju globalnog rasta. No to je veliki “ako”.

© Project Syndicate 2021.