Mogući stečaj Centar banke ne bi trebao značajnije utjecati na bankarski sustav, no taj slučaj pokazuje koliko je otežano poslovanje malih banaka u ovom recesijskom okruženju, kaže Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

„Centar banka je po visini kapitala i veličini poslovanja zanemariva na hrvatskom bankarskom tržištu, stoga ne očekujem da će njezin stečaj utjecati na bankarski sektor. Njezino poslovanje uglavnom je bilo ograničeno na nekolicinu kompanija-komitenata“, kaže Jurčić.

No, taj slučaj pokazuje da bi u ovakvom recesijskom okruženju i druge male banke mogle imati otežane uvjete poslovanja, kazao je Jurčić, nakon što je jučer Hrvatska narodna banka predložila Trgovačkom sudu pokretanje stečajnog postupka nad Centar bankom.

„Sada smo u situaciji kada su ponešto olabavljena pravila HNB-a radi očuvanja bankarskog sustava u zemlji, te da se ne izazove epidemija zaraze. Općenito gledano, kada bi se striktno poštovali kriteriji od prije 2008. godine, tada bi i veće banke u Hrvatskoj bile u puno nezgodnijoj situaciji nego danas, a male pogotovo“, smatra Jurčić.

Kako pojašnjava, raste broj kredita koje poduzeća i građani ne mogu vraćati, no dok je prije 2008. godine bilo lako naći kupca, primjerice, nekretnine, danas kupaca nema.

„Zato banke odobravaju prolongate, nove grace periode, otpisuju kamate i slično, te se zapravo u većini slučajeva odgađa suočavanje s realnošću“, kaže Jurčić.

Smatra da rješenje problema nije u okrupnjavanju malih banaka, jer je bankocentričnost domaćeg financijskog sustava upravo i pridonijela rigidnosti hrvatskog gospodarstva.

„Domaće financijsko tržište moglo je biti puno šire i dublje. No, njegov razvoj išao je prema koncentraciji na tri-četiri velike banke, a takav bankocentrični sustav nije prilagođen strukturi domaćeg gospodarstva. Kao takav, bio je nevidljivi faktor koji je ograničavao razvoja strukture malog i srednjeg poduzetništva“, napominje Jurčić.

Ističe da banke nisu glavni krivac, ali i da jednostavno dijele sudbinu ovakvog ekonomskog, financijskog i bankarskog sustava.

„U situaciji kada građani ostaju bez plaća, male banke dijele sudbinu svojih komitenata, obično malih tvrtki, puno više nego velike banke, koje imaju mogućnost tzv. financijske poluge u slučaju bankrota svojih klijenata“, navodi Jurčić.

Unatoč sadašnjim problemima, Jurčić ipak vidi budućnost za male banke na tržištu.

„No, one se ne mogu razvijati same od sebe, nego ih ekonomski i financijski sustav mora podupirati. One moraju biti sastavni dio izgradnje nove strukture domaćeg gospodarstva u kojoj će biti puno malih, srednjih i velikih tvrtki povezanih s puno financijskih institucija, također malih, srednjih i velikih“, zaključuje Jurčić.