HDZ-ovci su danas opet iskoristili saborsku raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kako bi pozvali ministra znanosti i obrazovanja Željka Jovanovića da podnese ostavku jer je profesore i učitelje ostavio bez putnih troškova i božićnice.

HDZ-ova Ivanka Roksandić kazala je kako bi taj zakon trebalo donijeti i za ministarstva koja ne mogu ili ne znaju ispoštovati svoje obveze svojim djelatnicima.

Ministarstvo znanosti probilo proračun

– Što će se dogoditi s prijevozom i obvezama prema učiteljima i profesorima – zanimalo je Roksandić, a odgovorio joj je zamjenik ministra financija Boris Lalovac objašnjenje kako je odgovornost na ministru da u okviru sredstava kojima njegovo ministarstvo raspolaže osigurava sredstva za sve što bi trebao.

– Ministarstvo znanosti probilo je svoj proračun pa su ga druga ministarstva financirala sa 600 do 700 milijuna kuna – kazao je Lalovac. HDZ-ov Dujomir Marasović nije niti malo zadovoljan radom ministra obrazovanja.

– Ministar Jovanović potrošio je više nego je imao i mora dati ostavku što bi bio minimum pristojnog ponašanja – jasan je Marasović.

Očuvati radna mjesta

Predstavljajući Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, Boris Lalovac rekao je da je njegova glavna intencija, iako nije idealno pripremljen, očuvanje radnih mjesta. Prema novim izmjenama zakona, u slučaju da je postupak predstečajne nagodbe obustavljen, prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnosi Financijska agencija (FINA), a rok za dostavu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja skraćuju se s 30 na 15 dana. Istovremeno se omogućava dužniku da, ako plan nije izglasan, još dva puta ponudi izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja.

– Dajemo još jednu mogućnost da se vjerovnici i dužnik usklade oko financijskog restrukturiranja, a na to nas je uputila praksa vezana posebno za velike kompanije – kaže Lalovac te dodaje da su učinci tog zakona do danas bili pozitivni.

– Od stupanja na snagu Fina je zaprimila 5.167 prijedloga za pokretanje predstečajnih nagodbi. Ukupne obveze tih tvrtki iznose 48,9 milijardi kuna, a u njima radi 42.437 radnika. Od tog broja, na velike tvrtke odnosi se 565 prijedloga za pokretanje predstečajnih nagodbi. Ukupan iznos njihovih obveza doseže 44,6 milijardi kuna, što je preko 90 posto svih obveza. U tim tvrtkama radi 29.197 radnika. Riječ je o jedinstvenom zakonu za restrukturiranja privrede, a već su i neke susjedne zemlje pokušale kopirati taj naš model – pohvalio se zamjenik ministra financija. Iako su izmjene ovog zakona trebale biti donesene po hitnoj proceduri, predlagatelj se ipak predomislio, pa će ići u dva čitanja "kako bi bio što bolji".

– Ovom zakonu neće pomoći ni deset čitanja. Ja ni pod narkozom ne bih glasao za takav zakon o stečajnoj nagodbi. Govorite o naplati potraživanja radnika, ali govorite samo o naplati potraživanja radnika od stečajnog dužnika. Što je s naplatom radnika, potraživanja radnika vjerovnika stečajnog dužnika. O njima ni riječi. Oni su ostali uskraćeni. Samo se stečajni dužnik namirio, spasio i dva, tri vjerovnika, a tisuće drugih vjerovnika tog istog stečajnog dužnika ste upropastili – zanimalo je HDZ-ovog Gorana Marića koji je ironično dodao da otkad je ovaj "uspješni zakon u primjeni imamo sve veći gospodarski pad i rast broja nezaposlenih". Njegov stranački kolega Dujomir Marasović dodao je da bez krivičnog gonjenja onih koji su doveli tvrtke u ovu situaciju zakon nema smisla.

S time se ne slaže SDP-ov Franko Vidović koji je izrazio žaljenje što ovakav zakon nije donesen puno ranije.

– Imamo stečaj koji traje nekakvih 12, 13 godina, ne znam ni ja više, gdje ni radnici ne naplaćuju svoja potraživanja, gdje država ne može naplatiti svoja potraživanja, tako da je to jedna gotovo pa bezizlazna situacija i to je ono što se naziva, ne pravna nesigurnost, nego to je posvemašnja nesigurnost svih u tom procesu i države i radnika i vjerovnika, svih kompletno. S druge strane također imam situaciju autotransporta Šibenik, gdje je također pokrenut stečaj i također imamo sad situaciju da to već traje nekakvih godinu dana zbog hrvatskog pravosudnog sustava i zbog situacije u njemu, na žalost – primjetio je Vidović.

Laburistkinja Nansi Tireli zamjeniku ministra je rekla da ona ima malo drugačije podatke od njega, možda zato što ih je skupljala prije nekoliko dana kada su trebali raspravljati ovaj zakon.

Tireli s drukčijim podacima

– Ako gledamo da je dug koji je lani, krajem rujna prije primjene zakona iznosio 29,2 milijarde kuna i sadašnji dug od prije nekoliko dana od skoro 50 milijardi, onda vidimo da se veliki dio predstečajnih postupaka koji su otvoreni u ovoj godini odnosi upravo na one poslovne subjekte koji su u blokadu ušli u ovoj godini i čiji je dug bio duži od 60 dana što je rezultiralo i obvezom otvaranja predstečenja. S time da je njih 1066 tek u postupku – kazala je Tireli te dodala da je zahvaljujući toj predstečajnoj nagodbi insolventnost smanjena za 10 milijardi kuna. Zamjerila je što nema podataka koliko je sačuvanih radnih mjesta zbog tih nagodbi, po analizi velikih ili malih subjekata, obrta ili pravnih subjekata.

– Spašavamo poduzeća koja imaju dug veći od 10 milijuna kuna, ali nemamo opet strukturu toga duga. Od ukupno 43.525 zaposlenih u tim poduzećima, do sada je plan prihvaćen i sklopljena nagodba za poduzeća u kojima radi 20.977 radnika što iznosi 48 posto. Riješeno je 4.492 predmeta što znači da je odbijeno 3.332 predmeta, a u tim predmetima i preko 8 tisuća zaposlenih. I bilo bi izuzetno dobro kada bismo znali zbog čega su ti predmeti odbijeni? Jesu li su odbijeni zato što su, to da tako kažem, za poreznu upravu ili za Ministarstvo financija bila nevažna poduzeća sa jednim ili dva zaposlenim – zanimalo je Tireli koja je zamjerila što se u ovakvim postupcima gotovo uvijek odbijaju obrti koji su prijavili predstečajnu nagodbu,a imaju otprilike 11 tisuća zaposlenih radnika.

– Ali oni izgleda da za nas nisu interesantni – zaključila je Tireli.