Predsjednik Republike Ivo Josipović sinoć je ocijenio kako će očito doći do referendumske odluke o zabrani monetizacije autocesta, te istaknuo kako bi u tom slučaju moglo uslijediti poskupljenje cestarine ili benzina radi namicanja sredstava potrebnih za vraćanje kredita podignutih za izgradnju autocesta.

"Ako se referendum raspiše, a izgleda da će se to uspjeti, očito je da će tu doći do odluke koja je određena zabrana monetizacije i tu je priča završena. Ja ne mislim da onda dalje treba širiti tu priču", rekao je Josipović novinarima, nakon završetka svojeg predavanja na temu "Glazba i politika" na splitskoj Umjetničkoj akademiji.

Osvrčući se na prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o zabrani monetizacije autocesta, predsjednik je istaknuo kako oni koji donesu odluku koja bi značila zabranu monetizacije moraju znati da će se novce za vraćanje kredita podignutih za gradnju autocesta trebati namaknuti iz drugih izvora. "Ili će porasti cestarina, ili cijena benzina, ili će doći do redukcije zaposlenih u autocestama", poručio je.

Ponovio je kako o tome je li za ili protiv monetizacije ne može govoriti dok ne vidi konkretan ugovor. "Ako netko ponudi 10 milijardi eura – razmislit ćemo, ali ako ponudi dvije milijarde eura onda bih rekao – ne dolazi u obzir", kazao je Josipović, dodavši kako je za njega pitanje monetizacije "pitanje računice, matematike i odgovarajuće poslovne odluke".

"Mi smo autoceste gradili na kredit, a autoceste ne ostvaruju prihode kojima se mogu vraćati krediti. Ali, ako u proračunu nema sredstava za vraćanje tih kredita, onda se sredstva moraju namaknuti na drugi način", naglasio je.

Okupljenima na predavanju je, na njihov upit kako gleda na prosvjed branitelja u Zagrebu, odgovorio kako su mu najvažnija briga "životi i zdravlje tih ljudi". "Problemi su rješivi kroz institucije i dijalog, ali taj dijalog je negdje zapeo. Ima tamo ljudi koji nisu nimalo ugroženi, dapače neki su, posebno kolovođe, dobro situirani", kazao je.

Josipović je izvijestio kako su mu se branitelji, za posjeta njihovom šatoru na prosvjedu, požalili na neostvarivanje ili teško ostvarivanje određenih oblika rehabilitacije, a to se, istaknuo je, treba riješiti. "Međutim, usko politički zahtjevi se ne mogu tamo rješavati", poručio je.

Govoreći o svom konceptu Nove pravednosti, predsjednik je podsjetio kako je prije pet i pol godina, kada je obznanio taj koncept, mislio na borbu protiv korupcije, jer Hrvatska tada nije mogla ući u EU pošto nas se, rekao je, smatralo viskokorumpiranim društvom. "Neki od važnih elemenata te nove pravednosti ostvareni su, a to najbolje možete vidjeti po broju i rastu stanara pojedinih zatvora i sudišta u Republici Hrvatskoj. Pogledajte koliki su ljudi, koji su bili nedodirljivi, sada u zatvoru već osuđeni ili pod istragom", kazao je Josipović.

Rezultat nove pravednosti je, dodao je, i promjena Ustava kada je ukinuta zastara za kaznena djela u pretvorbi i privatizaciji te za ratno profiterstvo, na temelju čega se proveo ili vodi postupak protiv 75 osoba.

U svom predavanju na temu "Glazba i politika" Josipović je istaknuo kako glazba posjeduje ozbiljne društvene i političke potencijale, te da i glazba i politika mogu služiti humanosti, ali ih se može i zlouptrebljavati i tada "služe zlu". Kao primjere zlouporabe glazbe spomenuo je Sjevernu Koreju, gdje glazba potiče milantni režim, te Richarda Wagnera čiju je glazbu koristila nacistička propaganda. Dodao je kako su se neki glazbenici u bivšem SSSR-u stavljali u funkciju Staljina, za kojega je kazao da je jedan do velikih zločinaca u 20. stoljeću.