Predsjednik Republike Ivo Josipović nije se danas htio izjasniti za ili protiv monetizacije autocesta, kazavši kako taj proces nije dovoljno dobro iskomuniciran te mu stoga, kao i građanima, nedostaju informacije o efektima monetizacije.

"Riječ je o poslovnom potezu koji može biti pozitivan ili negativan ovisno, naravno, o efektima i mislim da je tu ključno načelo 'cost benefita'. Moja je preporuka i za Vladu i za sve one koji sudjeluju u procesu monetizacije da javnosti objasne do kraja što se želi postići, koji su efekti, a posebice koji bi efekti bili ako bi neki naš subjekt sudjelovao u monetizaciji, poput mirovinskih fondova", rekao je Josipović.

Novinari su ga o njegovom stavu o monetizaciji autocesta pitali u sklopu konferencije za novinare u njegovom uredu, na kojoj je izvjestio o sadržaju pisma koje je uputio predsjedniku Sabora Josipu Leki.

Za odgovor na pitanje je li za ili protiv monetizacije, kazao je da treba informacije, koje nedostaju i njemu i građanima. Pitanje monetizacije, smatra predsjednik, nije dovoljno iskomunicirano te nije dovoljno razjašnjeno što su posljedice i koji su pravi razlozi monetizacije.

"Nedostaje mi rasprave, nedostaje mi puna informacija o tome koje su posljedice ako do monetizacije dođe, a koje su posljedice ako ne dođe", rekao je.

Prema modelu koji je prihvatila Vlada, monetizacija javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb provela bi se dodjelom koncesije za upravljanje i održavanje autocesta (1.024 kilometara) na rok od 30 do 50 godina, uz jednokratnu koncesijsku naknadu od 2,4 do 3,2 milijarde eura, ovisno o trajanju koncesije.

Protivnici monetizacije okupljeni u građansku inicijativu "Ne damo naše autoceste" ovih su dana organizirali referendum protiv monetizacije, jer smatraju da bi monetizacija donijela štetu od 80 milijardi kuna.