Hrvatska i nakon ulaska u Europsku uniju želi razvijati dobrosusjedske odnose, a također će zagovarati i daljnji proces proširenja EU-a, izjavio je predsjednik Ivo Josipović u Zagrebu u ponedjeljak nakon prvog neformalnog sastanka "osmorke", nove regionalne inicijative koju potiče zajedno sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom.

Predsjednik Josipović je na Pantovčaku u ponedjeljak ujutro na radnom doručku ugostio sve predsjednike zemalja iz regije, slovenskog Boruta Pahora, srbijanskog Tomislava Nikolića, kosovsku predsjednicu Atifetu Jahjagu, crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića, albanskog Bujara Nishanija, makedonskog Đorgea Ivanova i svu trojicu članova predsjedništva BiH Nebojšu Radmanovića, Bakira Izetbegovića i Željka Komšića.

"Politika Hrvatske je takva da i poslije ulaska u EU želimo dobrosusjedske odnose i nastavak proširenja Europske unije" kazao je Josipović.

Kazao je da je cilj ovog neformalnog susreta koji bi trebao postati redovito okupljanje čelnika regije, raspravljati o temama koji su od interesa za regiju. "Danas smo posebice raspravljali o procesu proširenja i njegovoj dinamici, mogućnostima koje nude zajednički projekti, posebice na području infrastrukture te o tome kako naša skupina želi pomoći u rješavanju otvorenih pitanja koja opterećuju regiju", izjavio je pred pedesetak novinarskih ekipa predsjednik Josipović.

Naglasio je da je ovo današnje okupljanje njegova zajednička inicijativa sa slovenskim kolegom Pahorom. Na jednom od idućih susreta "osmorice" najavio je i mogućnost dolaska francuskog predsjednika Francoisa Hollandea.

Upravo održani neformalni radni doručak je, kako su prošli tjedan najavili na Pantovčaku, početak redovitog godišnjeg neslužbenog okupljanja šefova država osam spomenutih zemalja na koji bi uvijek bio pozvan i čelnik jedne od zemalja EU-a, ovisno od političkog trenutka, ili institucija EU-a – Europskog vijeća, Europske komisije ili Europskog parlamenta.

Ova "autohtona i autonomna" ideja skupine 8+1 predsjednika Josipovića i Pahora naišla je na odobravanje ostalih država "osmorke", a također ima, kako tvrde na Pantovčaku, potporu Berlina, Pariza, Londona i EU-a.

Ured predsjednika ističe da je Hrvatskoj i Sloveniji nastavak proširenja interes te da će unutar EU-a tražiti zemlje partnere koje to jednako snažno zagovaraju.

Hrvatski i slovenski predsjednici pri tom ne žele biti "odvjetnici" regije već njezini promicatelji. Obje zemlje snažno zagovaraju proces proširenja "dinamikom koja ima smisla", a Josipović i Pahor žele unutar EU-a zajedničkim nastupom promicati političke, gospodarske i sigurnosne interese regije, naglašavaju na Pantovčaku. Stvaranjem tradicije ovog neformalnog okupljanja također žele promijeniti percepciju regije unutar Unije i pokazati "kapacitet političke volje da se stvari riješavaju dijalogom", ne pod pritiskom Unije već "iznutra".

Poslije prvog radnog doručka "osmorke" u ponedjeljak, regionalni čelnici još su jednom iskoristili priliku da čestitaju Hrvatskoj. Predsjedavajući predsjedništva BiH Nebojša Radmanović ujedno je čestitao i Bruxellesu jer je napravio veliki korak prema proširenju nakon duljeg vremena. "Očekujemo da EU napravi daljnji iskorak i proširi se na BiH i ostale zemlje", dodao je.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović kazao je da ulazak Hrvatske u EU povijesni događaj i zaželio da Hrvatskoj svaki novi dan u EU donese ostvarenje njezinog sna. Također je ocijenio da je EU pokazao volju da nastavi s procesom proširenja.

"Mi to doživljavamo i kao dobar signal za Crnu Goru" kazao je Vujanović, čija zemlja trenutno jedina iz regije vodi pregovore o pristupanju EU-u, i izrazio je nadu da će Slovenija i Hrvatska, kao članice Unije i pokretači ove inicijative biti promicatelji regije.

Predsjednica Kosova Atifeta Jahjaga kazala je da je članstvo Hrvatske u EU važno za cijelu regiju i izrazila očekivanje da će "hrvatsko-slovenska inicijativa" cijelu regiju usmjeriti na put prema Europskoj uniji.

Idući sastanak "osmorke" održat će se, kako je najavljeno, u Sloveniji. Ta je inicijativa, moglo bi se reći, na tragu Procesa Brdo, kada je 20. ožujka 2010. u Brdu kod Kranja pod motom "mi trebamo jedni druge" održana konferencija o zapadnom Balkanu u cilju jačanja odnosa između zemalja regije koje teže euroatlantskim integracijama, a ideja je zaživjela na neformalnom susretu tadašnje hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskog premijera, sada predsjednika Boruta Pahora u siječnju iste godine u Kranjskoj Gori.