Infrastrukturni projekti o kojima se razgovaralo na regionalnoj konferenciji Brdo-Brijuni u utorak u Dubrovniku su mega projekti koji su iznimno važni za Hrvatsku, ali isto tako i za zemlje regije jugoistoka Europe pa i Europsku uniju, a njihova dinamika ovisi o političkim odlukama, raspoloživim sredstvima, ali i o političkim okolnostima u državama regije, izjavio je u srijedu u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

"To su zaista mega projekti i dinamika naravno ovisi o odlukama, o raspoloživim sredstvima i o političkim okolnostima u pojedinim državama", kazao je Josipović u izjavi za novinare nakon održanog okruglog stola u Uredu predsjednika na temu sudjelovanja hrvatskih predstavnika na summitu NATO-a početkom rujna u Cardiffu.

Također je rekao da je on posebice inzistirao na projektu LNG terminala na Krku te da je to dobar primjer kako je projekt već ušao u planove EU-a što je, ocijenio je, odlično za Hrvatsku.

"Svi projekti o kojima smo razgovarali iznimno su važni za Hrvatsku, a naravno i za naše susjede, ali neke od odluka čekaju i da se steknu politički uvjeti. U različitim državama se različito odlučuje", kazao je Josipović navevši primjer BiH gdje je, kako je rekao, vrlo složen postupak odlučivanja.

Istaknuo je kako misli da svi razumiju da su ti projekti iznimno važni i za samu Europsku uniju. Također je dodao da se kod takvih projekata ne razmišlja emotivno nego o koristi koja se može ostvariti.

"Riječ je o mega projektima, strateškim projektima koji jamče prometnu povezanost, koji jamče razvoj i onima, kada govorimo o energiji, koji jamče energetsku neovisnost", naglasio je Josipović.

Za infrastrukturne projekte do 2020. je na raspolaganju 11,7 milijardi eura, podsjetila je u utorak u Dubrovniku njemačka kancelarka Angela Merkel, počasna gošća regionalne konferencije Brdo-Brijuni, koja je dala snažnu potporu europskoj perspektivi jugoistoka Europe i istaknula da je Europska komisija spremna poduprijeti prekogranične projekte.

"Riječ je o realnim sredstvima koja se mogu planirati, koja se mogu upotrijebiti. Zamislite samo da jedan dio tih sredstava dobiju naše građevinske i druge kompanije koje bi sasvim sigurno sudjelovale u tim projektima", rekao je Josipović.

Sudionici skupa u Dubrovniku, čelnici zemalja bivše Jugoslavije i Albanije, ključnim smatraju završetak gradnje Jadransko-jonske autoceste i željezničke pruge Muenchen-Istanbul preko Ljubljane, Zagreba i Beograda. Regionalni čelnici poduprli su i otvaranje Južnog plinskog koridora, smatrajući da su plinovodi IAP-TAP i Južni tok u skladu s energetskom politikom EU-a.