Europska je unija kao zajednica uzdrmana, mnogi su njezini dosezi danas upitni, ali Hrvatska želi postati dio Unije i, iako se to može činiti "paradoksalno", ona u EU ulazi s entuzijazmom, očekivanjima i vjerom u europski projekt, rekao je hrvatski predsjednik Ivo Josipović u četvrtak na predavanju u Varšavi.

Josipović je na završnoj svečanosti akademske godine 2012./2013. kampusa Koledža Europe u Natolinu kraj Varšave govorio o tome zašto Hrvatska upravo sad želi u Uniju.

Velika kriza EU-a, rekao je, "pokrenuta je ekonomskim uzrocima, ali ona je višeslojna: to je kriza vizije, vodstva, kriza vrijednosti i duboka kriza povjerenja".

Uzdrmana je Unija kao zajednica i mnogi su njezini dosezi danas ugroženi, a Hrvatska, "naizgled paradoksalno, i usprkos toj situaciji, s entuzijazmom, očekivanjima i vjerom u europski projekt, upravo za desetak dana postaje punopravna članica EU-a", naglasio je Josipović.

Za Hrvatsku mir i stabilnost bili su najveći poticaj "da učinimo taj golem napor, transformiramo državu i dođemo do željenog cilja", rekao je.

Pred europsku političku elitu postavljaju se zbog krize sasvim nove zadaće i dileme: postavlja se pitanje u kojem smjeru razvijati EU u uvjetima globalizacije, a istovremeno očuvati specifičan karakter socijalno osjetljive zajednice.

"Ja mislim da je to najveći izazov koji stoji ne samo pred EU-om nego i pred državama zapadne demokracije", rekao je Josipović. "Vijest o toj dilemi sve je jače prisutna i daje nam nadu da će ovaj složeni proces konsolidacije krenuti u pravom smjeru: k poticanju rasta i smanjenju nezaposlenosti, prije svega, te mladima, koji su najviše pogođeni krizom, osigurati ulazak na tržište rada".

Govoreći o hrvatskom približavanju EU-u, rekao je kako je Hrvatska uz redovne uvjete koje je morala zadovoljiti svaka zemlja koja je bila kandidat prije nje, imala i cijeli niz posebnih uvjeta.

"Morali smo urediti pravosuđe i osigurati vladavinu prava, početi ozbiljnu borbu s korupcijom i organiziranim kriminalom te usvojiti pravila i primijeniti norme koje osiguravaju puno poštovanje ljudskih prava i prava manjina", kazao je predsjednik.

Hrvatska će u Uniju unijeti optimizam koji joj je nužan, rekao je. "Svojim ulaskom potvrdit ćemo da za EU proširenje nije opterećenje, nego kvaliteta i izazov".

Upravo će Hrvatska biti dokaz, tvrdi Josipović, da je "politika proširenja ispravna politika. Bit ćemo faktor stabilnosti i mira na svojim prostorima i svesrdno zastupati i podupirati daljnje proširenje, u uvjerenju da je svaka nova članica, a ovdje prvenstveno mislim da naše susjede, novi doprinos osnovnom europskom konceptu, a politika proširenja jedna od najboljih politika Unije".

Koledž Europe, osnovan 1949. u belgijskom Brugesu, jedna je od najstarijih obrazovnih institucija koja nudi jednogodišnji program poslijediplomskih europskih studija. Koledž Europe je 1992. otvorio kampus u Varšavi i to je prva obrazovna institucija u srednjoj i istočnoj Europi koja ima program interdisciplinarnih i europskih studija. Dosad je 19 studenata iz Hrvatske završilo taj studij.

Na ceremoniji početka i završetka akademske godine Koledž Europe poziva ugledne goste, najčešće predsjednike i premijere europskih država te visoke dužnosnike europskih institucija, da održe predavanja studentima na europske teme.