Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović predstavio je u ponedjeljak svoj program u kojem se kroz ustavnu reformu zalaže za "drugu Republiku" kao temelj općega društvenog i gospodarskog razvoja nužno potrebnog Hrvatskoj poručujući – "To je pravi put".

"Kao i dosad bit ću predsjednik svih građana svoje zemlje koji zna i mjesto i ustavnu poziciju predsjednika Republike. Zato nudim jasno definirane ustavne reforme s ciljem općeg i gospodarskog razvoja", poručio je Josipović na predstavljanju programa kazavši kako kao izborno obećanje nudi "drugu Republiku u koju će biti ugrađena volja ogromne većine građana".

"Neki kažu da postoje dvije Hrvatske, da smo podijeljeni, nejedinstveni. A zapravo, postoji samo jedna Hrvatska, ona u kojoj živimo, radimo i skrbimo o svojim obiteljima. O nekim stvarima, da, razmišljamo drukčije. To je dio demokracije, pluralizma. Ali, vizija Hrvatske koja je zajednička na jednoj najopćenitijoj razini, vizija je zemlje u kojoj ćemo i mi i naša djeca željeti živjeti, raditi i skrbiti o svojim obiteljima. To je Hrvatska u kojoj samo zajedno možemo raditi i zato krenimo od temelja – to je pravi put", rekao je.

Ustavne promjene najsnažniji su alat društvenih promjena kojim raspolažem

Josipović naglašava nužnost općega društvenog i gospodarskog razvoja zemlje, a ustavne promjene smatra najsnažnijim i najizravnijim alatom za te promjene.

Objašnjava da ustavne promjene nije mogao predložiti prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer bi to značilo "vraćanje korak natrag u pregovorima s EU", kao i da je trebao steći neko iskustvo. "I zato temeljem trenutka kada ustavne promjene možemo provesti i temeljem iskustva koje sam stekao kao predsjednik u prvom mandatu smatram da su promjene koje predlažem ključne za daljni razvoj Hrvatske", rekao je.

Novi ustav ili projekt druge Republike donosi više velikih promjena, a Josipović naglašava da neće odustati ako za njih i ne dobije potporu u Saboru, već će tražiti potporu građana na referendumu.

"Želim da novim Ustavom ojačamo institucije, da bude više demokracije i, s druge strane, da ti mehanizmi otvore prostor zdravijoj i jačoj ekonomiji, gospodarskom procvatu", kazao je.

Predlaže određivanje novog teritorijalnog ustroja države koji će se temeljiti na regionalizaciji i snažnoj decentralizaciji, kao i promjene u demokratskom ustroju (izborno zakonodavstvo, uređenje referenduma i dr.), snaženje odgovornosti državnih dužnosnika za obavljanje dužnosti, širu ustavnopravnu zaštitu građana na područje viših generacija ljudskih prava i jaču socijalnu državu.

Kroz ustavne promjene, dodaje, bolje i preciznije uredio bi se i odnos među državnim tijelima, odnosno trodioba vlasti i međusobni nadzor, a uvele bi se i promjene u državnoj upravi i pravosuđu.

Također, ojačale bi se demokratske institucije, uključivši i unutarstranačku demokraciju, a na ustavnoj razini utvrdila bi se i obveza zaštite okoliša i održivi razvoj kao temelj politike razvoja Hrvatske.

Uvođenje više demokracije kroz ustavni poredak znači prije svega novi izborni sustav, objašnjava, jer građani žele više sudjelovati, ne samo u izboru saborskih zastupnika, već i u donošenju političkih odluka. "Obveza nas u politici je da im to omogućimo, da oslabimo monopol politike", rekao je te dodao da to ne znači rušenje parlamentrane demokracije i stranačkog sustava već "određenu demonopolizaciju političkog života".

U tom smislu podržava uvođenje preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima te ističe da je prijedlog koji on nudi "korak dalje" širi od sadašnjih prijedloga. "Želim da se barem polovica zastupnika bira imenom i prezimenom neovisno o stranačkoj pripadnosti, a da se druga polovica bira sa stranačkih lista uz preferencijalno glasovanje", objašnjava.

Stranke ne mogu biti monolpol jedne osobe

U pogledu jačanja unutastranačke demokracije ističe kako stranke ne mogu biti "monopol jedne osobe ili uskog kruga u vodstvu" već djelovati demokratski i imati postupak izbora u kojem će se članstvu omogućiti neposredniji, utjecaj na izbor vodstva kao i na predlaganje kandidata za Sabor i druge dužnosti.

Vezano uz novu generaciju ljudskih prava naglašava potrebu uvođenja zaštite potrošača u Ustav, a govoreći o obvezi zaštite okoliša i održivog razvoja kaže kako je "planet Zemlja pred izazovom".

"Klima se ozbiljno mijenja, mijenja uvjete života, gospodarske mogućnosti i sigurnost ljudi. Ako ne uvažemo naći ćemo se pred nepremostivim problemima, upravo zato smatram da i na ustavnoj razini briga o klimi, okolišu, razvoju koji uvažava promjene koji se događaju, jest jedan od naših prioriteta", smatra Josipović.

Dio reformi koje nudi, kaže, omogućit će to da se "stane na kraj klijentelizmu", a za to je potrebno promjeniti izborni, politički sustav i način kako funkcionira politika, provesti ozbiljne administrativne reforme koje će voditi do strukturnih reformi, održivosti društva, povlačenju fondova EU, infrastruktuirnim i energetskim projektima i financiranju malog i srednjeg poduzetništva.

"To je lanac poteza, a ustavne reforme će ih omogućiti, kao i njihov optimalni redosljed", rekao je.

Zalaže se i za novi teritorijalni ustroj Hrvatske koji je, kaže, nuđžan za gspodarski razvoj zemlje. Hrvatska danas, rekao je, na mapi izgleda kao visoko decentralizirana zemlja, ali je stvarnost sasvim suprotna. "Sve te silne županije, gradovi i općine samo su maska za visoko centraliziranu državu u kojoj glavnina javnih prihoda ostaje centralnoj državi, a danas je to 90 posto", ustvrdio je.

Broj regija, dodao je, utvrdio bi se kroz javnu raspravu i konzultacije u koje bi bili uključeni Vlada i Sabor, ali kaže kako je projekcija da Hrvatskoj treba "pet do osam regija po gospodarskom, geografskom, infrastrukturnom kriteriju, uz uvažavanje povijesnih, kulturnih i drugih specifičnosti.

Zalaže se i za "novu ekonomiju" koja, kako objašnjava, uvažava realitetete, specifičnosti suvremenog društva, a utemeljena je na slobodi tržišta te svijesti da zahtjevi ekologije ozbiljno utječu na parametre gospodarstva.

"Druga republika i nova ekonomija su povezane, a ključni koraci su ustavne reforme iz kojih će slijediti administrativne i gospodarske reforme", rekao je te pritom naglasio da su Hrvatskoj nužno potrebne i ozbiljne reforme u zdravstvu i mirovinskom sustavu.

Znanost, obrazovanje i kultura trebaju biti čvrsta podloga gospodarstvu

Poručuje da i znanost, obrazovanje i kultura moraju također postati čvrsta podloga gospodarskog razvoja te se založio za jačanje povezanosti obrazovnog sustava s gospodarstvom. "Danas je žalosna činjenica da je Hrvatska jedna od pet europskih zemalja koja nema projekciju tržišta rada, nema predviđanje koja će to radna mjesta Hrvatska trebati u idućih pet godina", rekao je te pozvao na prilagodbu obrazovnih profila novim potrebama na tržištu.

Ističe i važnost kulture i umjetnosti u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta Hrvatske u globalnom svijetu, ali i upozorava da i kulturu treba tretirati kao gospodarsku djelatnost.

"Ono što se zove kulturna industrija je ozbiljna gospodarska grana s doprinosom u nekim državama od 6 posto BDP-a", rekao je te ustvrdio da trebamo iskoristi potencijale koje u tom smislu imamo.

Naglašava da će se i dalje zalagati za socijalni karakter države, brinuti za branitelje iz Domovinskog rata, obitelji poginulih i nestalih branitelja. "Branitelji i Domovinski rat su temelj naše državnosti. Uz antifašistički pokret, zaista je nazamisliva Hrvatska bez Domovinskog rata. I upravo zato dio je naše odgovornosti da brinemo o braniteljima, posebno onima koji su dali svoje zdravlje i obiteljima onih koji su dali svoje živote", rekao je.

Govoreći o obrani i nacionalnoj sigurnosti naglašava da će Hrvatska ostati stabilna i sigurna država te dodaje da će se, ako dobije drugi mandat, zalagati za bolje profiliranje zakonskih odredaba o djelovanju sigurnosnih službi, a posebnu će pozornost posvetiti nadzoru njihova rada s aspekta zaštite ljudskih prava i sloboda.

U pogledu vanjske politike ističe dosadašnju odličnu suradnju s Vladom i kaže kako će nastaviti snažno promovirati interese gospodarstva u svijetu i regiji, kao i nastavak politike dobrih odnosa sa zemljama regije jer "bolje je imati dobrog susjeda nego najviši i najčvršći zid". "Nova diplomacija je prije svega promocija ekonomskih i sigurnosnih interesa zemlje", dodao je.