Osnovni cilj strategije EU za Jadransko-jonsku regiju ubrzani je društveno-ekonomski razvoj, a njome se omogućava ostvarenje strateških projekata Hrvatske poput uspostave prometnog koridora i intermodalne mreže, plinovoda i drugih energetskih projekata, kazao je predsjednik RH Ivo Josipović na otvaranju današnje konferencije o toj regiji u Rijeci.

Josipović je istaknuo da Jadransko-jonska regija ne bi imala vlastita posebna sredstva na raspolaganju, ali bi omogućila učinkovitije privlačenje novaca iz europskih fondova, drugih javnih, ali i privatnih izvora. Zbog toga je nužno uskladiti inicijative pojedinih zemalja pokretačica strategije, a ujedno je i poticaj za snaženje eurointegracijskih procesa u jugoistočnoj Europi, rekao je.

U ostvarenju ciljeva regije važnu ulogu imaju jedinice lokalne i regionalne samouprave te je zbog toga i važnija decentralizacija zemlje, ocijenio je Josipović.

Ustvrdio je da Hrvatska mora biti decentralizirana i da je zato to predložio u svom prijedlogu promjene Ustava. U tome je važna i odgovarajuća preraspodjela novca, rekao je.

Konferencija o Jadransko-jonskoj regiji održava se na inicijativu zastupnika u Europskom parlamentu Ivana Jakovčića koji je i parlamentarni izvjestitelj za europsku strategiju za Jadransko-jonsku regiju.

Pomoćnik ministrice vanjskih poslova Hrvoje Marušić rekao je da je ova konferencija dio prvog, pripremnog kruga strategije uspostave Jadransko-jonske regije te početak provedbenog dijela. Kako su za sad u inicijativi četiri države EU-a (Hrvatska, Italija, Slovenija i Grčka) te četiri zemlje izvan EU (Srbija, Albanija, Crna Gora i BiH), Marušić je naveo da se Hrvatska zalaže da joj pristupe i Kosovo i Makedonija.

Četiri stupa na kojima se razvijaju projekti ove inicijative su "plavi rast", temeljen na mogućnostima mora i priobalnog prostora, povezivanje regija, kvaliteta okoliša i održivi turizam, rekao je.

Jadransko-jonska regija, s oko 70 milijuna stanovnika, bila bi treća europska makroregija, uz Dunavsku i Baltičku. Obuhvaća talijanske pokrajine na Jadranskom i Jonskom moru, Siciliju, Lombardiju i istočno talijansko alpsko područje, te cjelokupan prostor ostalih sedam zemalja.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina naveo je da se ova regija suočava s nizom izazova poput posljedica sukoba iz prošlosti, izlaska iz gospodarske krize i smanjenja razlika pojedinih regija na ovom području. Prednost makroregije je zemljopisni položaj, a za korištenje te prednosti je nužno izgraditi novi infrastrukturni sustav i ukloniti "uska grla" željezničke i cestovne mreže, kazao je.

Istarski župan Valter Flego ocijenio je da je ostvarenje Jadransko-jonske regije velika šansa koja se mora iskoristiti uspostavom suradnje i kvalitetnim pripremama. Na taj način Hrvatska može postati lider ne samo u regiji nego i šire, ocijenio je.

Na otvaranju skupa okupljene su pozdravili ministar turizma Darko Lorencin, te pulski gradonačelnik Boris Miletić i zamjenik riječkoga grdonačelnika Marko Filipović.