Od svih europskih i zemalja Sjeverne Amerike u najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma Hrvatska je izdvojena kao zemlja s najznačajnijim napretkom. 

Među 141 svjetskih ekonomija pozicionirana je na 63. mjestu, što je pomak za pet u odnosu na lanjski rezultat. Lani su stagnaciju konkurentnosti prouzročile prvenstveno spore reforme zbog kojih je po kriteriju makroekonomske stabilnosti Hrvatska bila najlošije kotirala, a upravo u tom segmentu učinjen je i najveći zaokret kojim je Hrvatska na ljestvici po tom kriteriju skočila za 63 mjesta (sa 106. na 43.) i sada je, uz infrastrukturu, taj kriterij postao onaj po kojemu u novom mjerenju konkurentnosti Hrvatska najbolje stoji.  Taj pomak ublažio je ostale slabe promjene, pa i negativne pomake koji su zabilježeni u nekoliko područja, prvenstveno u funkcioniranju institucija, primjeni ICT-a, vještinama, tržištu proizvoda, financijskom sustavu, poslovnoj dinamici te kapacitetu za inovacije.

Činjenica da je u kratkom roku uspjelo poboljšanje makroekonomskih parametara Nacionalnom vijeću konkurentnosti koje je partner Svjetskog gospodarskog foruma, predstavlja dokaz da Vlada ima prostor za daljnji napredak i poboljšanje poslovne klime. Prvenstveno pri tom prostora za brz iskorak ima u smanjenju i ukidanju administrativnih procedura, te davanja poduzetnika, kao i jačanju pravne sigurnosti, koje još uvijek sputavaju brži napredak Hrvatske. Uzme li se u obzir vladine najave novih propisa i postojeće stanje, za očekivati je da u narednom rangiranju globalne konkurentnosti iduće godine Hrvatska ostvari pomak nabolje zahvaljujući konačnom ukidanju kvota za zapošljavanje stranih radnika, čime će ublažiti nekoliko aspekata problema koje gospodarstvenici imaju pri nalaženju kvalificiranih radnika, a za što je u ovogodišnjem izvješću Hrvatska dobila slabe ocjene.

Prostora za napredak posebno preostaje u segmentu obrazovanja, jer su relativno "tanke" ocjene digitalnih vještina aktivne populacije. No, i na ukupnoj slici konkurentnosti iz Svjetskog gospodarskog foruma ukazuju da politike rada i obrazovanja ne idu u korak s tempom inovacija, a to se odnosi čak i na neke od najvećih i najinovativnijih ekonomija, zbog čega je preporuka vladama da moraju bolje predvidjeti posljedice tehnološke integracije i provoditi komplementarne socijalne politike koje podržavaju Četvrtu industrijsku revoluciju. Izvješće, naime, pokazuje da i gospodarstva s jakom inovacijskom sposobnošću poput Koreje, Japana i Francuske moraju poboljšati bazu talenta i funkcioniranje svojih tržišta rada.

Što se Hrvatske tiče, zanimljiva je i percepcija njezinih konkurentskih prednosti – uz inflaciju i kreditni raskorak, te stopu elektrifikacije na tom popisu indikatora su i prava dioničara u korporativnom upravljanju, kvaliteta cesta, zaštita okoliša, obvezne pričuve banaka, kao i gustoća željezničke mreže, slučajevi terorizma, stopa samoubojstava i transparentnost proračuna. U izvješću se pokazuje i kako nestabilno geopolitičko okruženje i rastuće trgovinske neizvjesnosti mogu utjecati na indeks konkurentnosti. Priliku u tom okruženju dobro je iskoristio Singapur, koji je u najnovijem izvješću, od SAD-a preuzeo lidersku poziciju i postao najkonkurentnije gospodarstvo svijeta.

U tom kontekstu promatra se i konkurentski pomak Vijetnama, koji je, inače, uz Kuvajt, Azerbejdžan i Južnoafričku Republiku, jedini imao veći skok na ljestvici konkurentnosti od Hrvatske. Promjena se, inače, dogodila i u samom vrhu poretka zemalja, pa je novi lider po konkurentnosti Singapur, koji je potisnuo SAD na drugu poziciju. Od mogućih 100 bodova koji predstavljaju ideal konkurentnosti, Singapur ima 84,8. Hrvatska, pak, ima ukupno 61,9 bodova, što je nešto više od ukupne prosječne ocjene koja za svih 141 svjetsku ekonomiju iznosi 61 bod.

Promjene su se dogodile i među najbolje rangiranim europskim državama, pa je Nizozemska postala najkonkurentnija među njima, a na ukupnoj globalnoj listi bolji od nje je samo Hong Kong. Nizozemska je pretekla dosadašnjeg europskog lidera Njemačku, čija je konkurentnost oslabila, pa je pala i u odnosu na Švicarsku, koja je sada bolje rangirana, na 4. mjestu. Ispred Njemačke je i Japan. Kina se, pak, na ukupnoj ljestvici svjetskih gospodarstvenika po konkurentnosti i dalje drži na 28. mjestu, istoj poziciji kao i lani.

Dok je Hrvatska napredovala, većina zemalja iz najbližeg okruženja stagnirala je ili pala na ljestvici konkurentnosti. Slovenija je tako i dalje najbolje rangirana, na 35. mjestu, na kojemu je bila i godinu ranije. Srbija, koja je prošle godine bila pretekla Hrvatsku, nazadovala je za sedam mjesta, na 72., Crna Gora je na 73., a BiH je pala na 92. mjesto. No, od svih članica EU, Hrvatska je na žalost lošije plasirana.

Najveći nedostaci konkurentnosti Hrvatske (indeksi)

• Jednostavnost pronalaženja kvalificiranih zaposlenika
• Fokusiranost Vlade prema budućnosti
• Sklonost prema poduzetničkim rizicima
• Lakoća zapošljavanja strane radne snage
• Efikasnost pravnog okvira u osporavanju propisa
• Opterećenje vladinim propisima
• Efikasnost pravnog sustava u rješavanju sporova

* Izvor: Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2019. WEF-a