Vlada će na današnjoj sjednici Vlade produljiti ograničenje cijene motornih benzina i dizelskog goriva, najavio je njezin predsjednik Andrej Plenković.

Rok od 30 dana iz Uredbe o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koja je donesena sredinom listopada istječe početkom idućeg tjedna, a kako se situacija u pogledu cjenovnih pritisaka nije znatnije promijenila, Vlada će “plafoniranje” cijena goriva na 11.10 kuna za benzinska i 11 kuna za dizelska prolongirati za još mjesec dana.

Taj mehanizam, inače, može koristiti do tri mjeseca.

“Pratimo situaciju. Nije nam u interesu da cijena naftnih derivata opet ugrozi standard građana dok istodobno povećavamo plaće”, poručio je, uz ostalo, premijer iz Opatije gdje je imao izlaganje na konferenciji Hrvatskog društva ekonomista “Ekonomska politika Hrvatske u 2022. – postpandemijski izazovi”.

Kako još amortizirati

Ograničavanje cijena goriva očito je alat koji Vlada trenutačno preferira u djelovanju na zaštiti standarda građana.

Limitiranjem najviših cijena kupuje se dodatnih mjesec dana, očito uz nadu da bi u tom roku moglo doći do stabilizacije i da se izbjegne zadiranje u naftne trošarine. U Vladi su prilikom prvoga zamrzavanja isticali kako smatraju da distributerima to neće biti značajnije opterećenje i da to mogu podnijeti.

Već tada su se iz redova HUP-a na čelu s glavnim direktorom Damirom Zorićem čule primjedbe da se, ako ništa drugo, trebalo ići na segmentiranje ograničenja cijena na način da se, primjerice, ograničenje nije trebalo uvoditi za kvalitetnija goriva.

Tako su vodeći distributeri odmah priprijetili kako će premium goriva nuditi samo do isteka zaliha. No, mimo toga mali i srednji distributeri su se putem Udruge Glas poduzetnika i ovih dana požalili da im Vladina odluka o fiksiranju cijena naftnih derivata proizvodi velike gubitke i štetu.

Kako su istaknuli, ako se ona produlji nakon 15. studenoga, upitna je opstojnost mnogih malih i srednjih poduzetnika koji, kažu, zapošljavaju oko 1500 ljudi, a dijelu njih prijeti “ključ u bravu”. Za manje distributere, kažu, gubici se procjenjuju između 150 i 200 tisuća kuna mjesečno.

Ukratko, poduzetnici zagovaraju smanjivanje trošarina i poreza na gorivo. Podsjećaju i da je zaključak Europske unije da se energetska kriza amortizira smanjivanjem poreza i trošarina, budući da je u litri goriva država porezno prisutna s otprilike čak 7,50 kuna.

“Apsurdno je to da se oduzelo 0,60 kuna malim i srednjim distributerima i praktički ih dovelo u nemoguću situaciju”, tvrde UGP-ove članice iz te djelatnosti.

‘Toga nema nigdje u EU’

Svako ograničenje bilo kakvih cijena na tržištu uvijek završi loše, smatraju jer dovede “ili do nestašica ili do zatvaranja firmi, pogotovo onih malih koje ionako rade s izuzetno malim maržama”.

Vuk Vuković, član ekonomskog savjeta Glasa poduzetnika navodi, pak, da da ograničenje cijena goriva nije u skladu niti s jednom politikom niti jedne zemlje EU. Tamošnje su vlade pristale na rezanje trošarina i PDV-a na gorivo kako bi na taj način smanjile pritisak rasta cijena, a samo se hrvatska Vlada hvali pristupom koji je u svakom ekonomskom udžbeniku uvijek označen kao promašen’, smatra Vuković.

Naftne trošarine proračunski su veoma značajna stavka i za Vladu je to očito zadnja linija obrane. Od ukupnih trošarina više od polovice donose upravo one na naftne derivate.

U pretkriznoj 2019. one su proračunu donijele 8,76 milijardi kuna od 16,2 milijarde kuna ukupnih prihoda od trošarina. U prvih deset mjeseci ove godine od trošarina se u proračun slilo ukupno 13,7 milijardi kuna ili oko 1,6 milijardi kuna više nego lani, a to je ujedno i tek malo manji iznos (za nešto više od 100 milijuna) od preklanjskog ostvarenja do kraja listopada.

Javni podaci Ministarstva financija za ovu godinu ne daju detaljan uvid u strukturu trošarinskih prihoda, ali s obzirom na turističku sezonu i kretanje cijena goriva, lako je pretpostaviti da su naftne trošarine nemalo pridonijele povećanju te prihodne stavke.