Vjerovali ili ne, Hrvatska je opet na radaru investitora – kazao je u ponedjeljak direktor ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić na početku prezentacije na Macroeconomic Outlooku za iduće dvije godine.

Temelje za takvu izjavu Stojić nalazi u domaćim pozitivnim makroekonomskim trendovima koje sve više prepoznaju rejtinške agencije, a time i strani investitori. Od hrvatske samostalnosti investicijski rejting bio je jedna od stabilnijih kategorija u domaćem gospodarstvu. No, u zadnjih pet godina došlo je do njegovog pogoršanja i pada u špekulativni razred, popularnije zvan "smećem". No, dvije ključne rejtinške agencije nedavno su objavile poziitvne izglede za naš rejting čime smo nadomak povratku u investicijski razred, istaknuo je Stojić. Strani ulagači to već prepoznaju, što je najvidljivije po kretanju hrvatske premije na rizik koja se kreće u skladu s premijom država iz naše šire regije čiji se rejting nalazi u investicijskom razredu, istaknuo je Stojić. 

"Percepcija rizika kod investitora, kada je u pitanju Hrvatska, značajno je poboljšana", smatra glavni ekonomist Addiko banke. Rezultat je to fiskalne konsolidacije po čemu smo predvodnici u regiji, dodao je Stojić. U osnovnom scenariju analitičara te banke sa snažnijim nominalnim rastom gospodarstva ove i iduće godine te nižim izdacima za kamate javni bi dug trebao pasti prema 70 posto BDP-a u 2019. godini. To pak s kontinuiranim poboljšanjem eksternih pokazatelja, poput bilance plaćanja i zaduženosti, otvara put rastu kreditnog rejtinga. U tom osnovnom scenariju hrvatski javni dug mogao bi pasti ispod razine koje traže Maastriški kriteriji (60 posto BDP-a) za najviše pet godina, prognozira Stojić.  Međutim, prostora za daljnji pad premije rizika ima, a Stojić ga vidi u daljnjim uštedama, prije svega kod rashoda za kamate te u socijalnim transferima i izdacima za zdravstvo. 

Naime, udjel rashoda za kamate u našem je slučaju za jedan posto viši od prosjeka eurozone. K tome, prednjačimo po proračunskoj potrošnji za socijalu i zdravstvo. Kada se sve zbroji i oduzme, Hrvatska spada među srednje zadužene članice Europske unije. Iako ima nešto viši javni dug, financijske obveze u idućim godinama nisu prevelike, naglašava Stojić. Što se tiče ekonomskog rasta, Addiko banka zadržala je prognozu o 3-postotnom rastu u ovoj godini, a istovjetni rast očekuje nas i u idućoj. Ekonomija bi 2020. trebala usporiti na 2,8 posto. Zadržana prognoza rasta za ovu godinu rezultat je snažnog rasta osobne potrošnje, rekordne turističke sezone i solidne inozemne potražnje te sve povoljnijim uvjetima refinanciranja.

Time se poništavaju negativni utjecaji restrukturiranja Agrokora na investicije. Stojić naglašava kako osobna potrošnja nije podržana samo turističkom sezonom već i snažnim oporavkom tržišta rada, kontinuiranim poreznim rasterećenjem ekonomije, padom stope štednje, oporavkom kreditiranja te povećanim doznakama iz inozemstva. Podrška hrvatskom rastu dolazi i iz pozitivnih naznaka u eurozoni. Područje eura ne samo da nastavlja ekonomski jačati, već se nalazi malo iza polovice ciklusa oporavka. Kamatne stope nemaju prevelikog utjecaja na rast, a ni trgovinski rat. Stojić kaže kako dosad uvedene carine u međusobnoj kinesko-američkoj trgovini negativno utječu na 2,5 posto svjetske trgovine.

U slučaju da Kina uzvrati mjerama odmazde u punom opsegu, to bi izravno odrazilo na četiri posto svjetske trgovine, a neizravno na 12 posto. Što se tiče glavnih rizika kod naših trgovinskih partnera, Stojić je ubrojio političku nesigurnost u Njemačkoj i Italiji. No, Hrvatska i dalje ekonomski raste sporije od prosjeka istočne i jugoistočne Europe. Primjerice, dosadašnji lider u regiji bila je Slovenija koja će ove godine ekonomski ojačati za 3,6 posto, procjenjuju u Addiko banci. No, smijenit će je Srbija čiji bi BDP ove godine mogao porasti 4,5 posto.

U tom kontekstu, pitanje je može li Hrvatska rasti brže? Stojić smatra da ne može zbog "nepovoljne naslijeđene strukture gospodarstva".  "No, u našem je slučaju pozitivno što se mijenja struktura rasta, poput povećanja izvoza", naglašava Stojić. Osvrnuo se i na tečaj kune koji u narednom razdoblju vidi "malo jačim". Ovogodišnji prosječni tečaj od 7,42 kune za euro iduće godine pada na 7,39 kuna, a 2020. na 7,36 kuna. Na Macroeconomic Outlooku govorilo se i o digitalnoj transformaciji za koju je predsjednik Uprave Addiko banke Mario Žižek kazao kako ima vrlo veliki utjecaj na bankarsku industriju.

U tom kontekstu, Žižek je najavio skorašnje "otvaranje" virtualne poslovnice te banke.  O aspektima digitalne transformacije pobliže je govorio Luca Martini, partner u konzultantskoj kući PricewaterhouseCoopers koji je na primjeru tri europske banke – britanskog Lloydsa te španjolskih BBVA i Caixabank – pokazao što nova generacija klijenata banaka očekuje i kako to provesti. Martini je istaknuo Caixabank koja predvodi u digitalnoj transformaciji, pa se od 2,4 milijarde transakcija godišnje, 28% njih odvija putem internetskog bankarstva, a 27 posto putem mobilnog. "Digitalni klijenti će uskoro oblikovati bankarske odluke", poručio je Martini dodavši kako novi klijenti sve više traže "Amazon iskustvo" u kontaktu s bankom.