Reaktiviranje i normalizacija gospodarskih aktivnosti definitivno slijedi i to je uoči sutrašnje sjednice Vlade jedini sigurno, a što će točno sve obuhvatiti, kako je i sam premijer Andrej Plenković najavio, bit će utvrđeno u zadnji čas, temeljem prijedloga Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Podaci o broju zaraženih su zadovoljavajući, no prema riječima šefa Zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, to neće biti jedini kriterij po kojemu će se odlučivati o mjerama relaksacije. A okvir koji će se uskladiti s epidemiolozima i Stožerom Vlada će utvrditi u četvrtak, a zasad je on strogo čuvana tajna.

MINGO

Režu se parafiskalni nameti, Horvat tvrdi: Nitko neće ostati neokrznut

U javnost su izašli prijedlozi gospodarstvenika, točnije HGK, koji među ostalim predlažu i otvaranje gotovo svih trgovina, neovisno o kvadraturi, uz određivanje sigurnosnih mjera prema broju kupaca. O mjerama bi, smatraju, bilo poželjno i da se odluke donose decentralizirano, na lokalnoj razini.

Međutim, premda se smatralo sigurnom točkom na dnevnom redu, niti na ovoj sjednici Vlade neće biti usvojen i plan rezanja parafiskalnih nameta. Kako nam potvrđuje više izvora, prijedlog koji se trebao naći još u drugom paketu mjera za pomoć gospodarstvu u uvjetima koronakrize, još nije usuglašen između resornih ministarstava.

Došao je trenutak za to

Izračunali iznose nameta koje plaćaju proizvođači: Drastično ih smanjite ili ukinite

Na stolu su prijedlozi za rezanje 20 od ukupno 448 neporeznih davanja i obveza. Iz dostupnih izvora, ukupan teret svih ovih nameta na godišnjoj razini prelazi 8,7 milijardi kuna, a nameti koje se planira umanjiti prelaze 7,8 milijardi kuna, odnosno 90% tog iznosa. Kako je postupak ponovno zapeo, nije poznato hoće li ti nameti biti smanjeni svi redom za 15%, kako je bilo nekih najava iz Vlade, ili će pojedini biti posve ukinuti, a neki osjetno srezani.

Ministar gospodarstva Darko Horvat ovih je dana najavio da se nakon nove analize u svakom slučaju ide prema jačem smanjenju i ukidanju dijela neporeznih davanja. no, još je nepoznato koliko rasterećenje se može očekivati za gospodarstvo. Njihovo rezanje i ukidanje jučer su pozdravile i zatražile sve gospodarske asocijacije, od HUP-a i HGK do Glasa poduzetnika.

Poslovni dnevnik donosi 20 parafiskalnih nameta koji su predmet rezanja, a pri čemu najveći teret predstavljaju naknade za električnu energiju iz OIE, te radiotelevizijska naknada. Teret naknade za ‘obnovljivce’ godišnje iznosi više od 1,5 milijardi kuna, a RTV pristojba ubere preko 1 milijarde kuna. Ipak, pristup gospodarskih udruženja nije jedinstven.

Iz HUP-a tako od Vlade traže da se za ove najveće parafiskalne namete razmotri smanjenje, a za ostale ukidanje ili rezanje za najmanje 70 posto. Glas poduzetnika odlučan je da se režu apsolutno svi nameti i to odmah. Ipak, predsjednik Glasa Hrvoje Bujas izuzeo bi od ovog tretmana HTV, koji je, kako kaže, trenutno izuzetno važan sustav, premda su za poduzetnike mjesečna izdvajanja za HTV više nego dvostruko veća u odnosu na komorske članarine.

MJERE POPUŠTANJA

Javio se problem s trgovinama odjećom: Hoćemo li robu morati kupovati na drugačiji način?

Ali, po njemu HGK i HOK, te silne naknade za vode i slično poduzetnici i obrtnici ne bi trebali plaćati. Sve što se trenutno financira izvanproračunskim nametima treba biti financirano iz proračuna, smatra Bujas. To, naravno, povlači obvezu reorganiziranja čitavog sustava koji počiva na ovim prihodima, ali, ističe on, ova kriza s pandemijom pokazala je da sustav može biti brzo presložen i da je moguće provesti promjene kada je to potrebno.

“A ukidanje nameta koji koče gospodarstvo i s državne i s lokalne razine više je nego potrebno i ma koliko će se svi u tom sustavu opirati i tvrditi da nije vrijeme za to poručujem – sada je pravo vrijeme za to”, kaže Bujas, koji je u ime Glasa poduzetnika prošli tjedan zatražio i prijam kod premijera Plenkovića, a uputio je i požurnicu. Ova je udruga, nema dvojbe, potaknula i ubrzala inicijative, pa i pojačala glas postojećih gospodarskih udruženja.

Ono oko čega se slažu svi jest da su za hrvatske poduzetnike posebno problematična davanja koja nemaju direktnu vezu s onim čime se oni bave, kao što je slučaj naknada za općekorisne funkcije šuma i spomeničke rente. Primjerice, brodograditelji u Splitu i Šibeniku plaćaju do 400.000 kuna za šume, a mnogi poljoprivrednici ili tvrtke iz IT-sektora negoduju zbog obveze plaćanja naknada turističkim zajednicama.

Takve su se kritike, pak, mogle iz redova poslovne zajednice čuti i proteklih deset i više godina, u kojima se preispitivalo i smanjivalo parafiskalne namete, no njihov teret nije još uvijek smanjen.

Poduzetnici jasno žele dati do znanja da takvim zahtjevima, a posebice nakon vladinih mjera za očuvanje radnih mjesta zbog koronavirusa, ne žele da ih se smatra socijalnim kategorijama, nego ovakvim zahtjevom drže da će im se omogućiti da novac koji sada uplaćuju za namjene čije rezultate u stvarnosti ne prepoznaju ubuduće koriste za poslovanje, ulaganja i nova zapošljavanja.

Predsjednik HGK Luka Burilović ocjenjuje kako je glavni problem nije cijena, nego kvaliteta usluge koju se plaća. “Rezati treba neefikasnost. Digitalizacija o kojoj sad svi govorimo je prilika da se dobije kvalitetniju uslugu od države. Ne ne mislim tu na liječnike, vatrogasce, policajce i nastavnike, već prije svega na administraciju i birokraciju. Manje šaltera, manje procedura, manje pečata i to je prvi korak u kojem će se jasno odvojiti ono što je potrebno od onog što se može obavljati efikasnije”, ističe Burilović, poručivši da “ništa ne treba biti sveta krava”.

Glavni direktor HUP-a Davor Majetić ističe kako namete najprije treba obustaviti, a potom provesti analizu da ih se svede na minimalan broj i okvire koje gospodarstvo može izdržati.