Kriza u sektoru mljekarstva opet trese i tržište i zajedničku poljoprivrednu politiku Europske unije. Ruski embargo uveden u kolovozu 2014. godine te ukidanje proizvodnih kvota u ožujku 2015. uzimaju skupi danak ostavljajući pogubne posljedice na farmama u većini članica.

Kako izaći iz tame mliječnog tunela, odgovor je početkom ovog tjedna tražilo vodstvo Europskog odbora za mlijeko (EMB) u razgovoru s zastupnicima Europskog parlamenta, a danas se tom problematikom bavi i Vlada RH na odlasku motivirana upitom zastupnika Branimira Glavaša izrečenim u Saboru još 13. travnja. Predsjednik EMB-a Romuald Schaber pozvao je na odgovornost Europsku komisiju jer, ustvrdio je, europsko mljekarstvo je na koljenima.

"Komisija mora pokazati volju i osigurati sredstva kako bi bilo moguće provesti dobrovoljno smanjivanje proizvodnje diljem EU. One koji smanje proizvodnju treba nagraditi", smatra Schaber. Pad prihoda proizvođača mlijeka u EU od 30 milijardi eura u 2015. i 2016. ima negativne posljedice za sve sektore povezane s poljoprivredom. Da dobrovoljno smanjivanje proizvodnje mora biti honorirano misli i hrvatska europarlamentarka Marijana Petir. Predlaže i da se što prije odredi interventna otkupna cijena koja ne smije biti niža od 30 eurocenti po kilogramu mlijeka. Petir poziva Komisiju neka donese regulativu kojom će onemogućiti nepoštenu trgovačku praksu u lancu opskrbe hranom u okvirima EU.

To je, kaže, važno zbog sve učestalijih nerealnih zahtjeva otkupljivača i trgovaca prema proizvođačima. Predstavnici farmera poručili su institucijama EU i nacionalnim državama kako im daju još kratko vrijeme, ne donesu li konkretne mjere za oporavak sektora uslijedit će veliki prosvjedi farmera u cijeloj Europi. Zastupnik u Hrvatskom saboru Glavaš pitao je sredinom travnja premijera Tihomira Oreškovića što Vlada RH poduzima da zaustavi neviđeni kolaps u sektoru mljekarstva. Uz pomoć svojih Vlada, iznio je, mnoge članice EU zadržale su stopu samodostatnosti pa ona u Češkoj iznosi 136, u Sloveniji 117 dok je u Hrvatskoj pala na 59 posto.

U Hrvatskoj je u 2015. otkupljeno 513 milijuna kilograma mlijeka, milijun kilograma manje nego u 2002. dok je broj farmi smanjen sa 65.000 na tek 9.948. "Stvarni uzroci krize u Hrvatskoj su niske otkupne cijene, loši pravilnici koji definiraju kvalitetu mlijeka na štetu proizvođača, izostanak mjera zaštite tržišta i nepostojanje sustava nadzora kvalitete i zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda. A nadasve pogodovanje uvozničkim lobijima i trgovačkim centrima", iznio je Glavaš tražeći od Oreškovića "konkretan odgovor kako se smjelo dozvoliti da samo u Hrvatskoj padaju cijene mlijeka u trgovačkim centrima ispod 2,89 kuna s PDV-om dok je u Austriji prodajna cijena od 5,71 do 6,79 kuna, u Sloveniji 4,95 do 5,56 kuna.

To je direktno pogodovanje uvozničkom lobiju, ocjenuje Glavaš i podsjeća da su posljedice posebno pogubne u Osječko-baranjskoj županiji, najvećem proizvođaču mlijeka u RH s udjelom od 25 posto. Vlada tek danas odgovara zastupniku svjedočeći da hrvatska birokracija i dalje nema kvalitetnu viziju već samo apostrofira probleme. Odgovor se prostire na gotovo šest stranica, a na njih 5,5 nabrojene su svima već poznate konstatacije. Tvrdi se tako da je Hrvatska pristupila osiguranju potpune primjene Mliječnog paketa i usvojila pravilnik o proizvođačkim organizacijama. Paket je mrtvo slovo na papiru, dok pravilnik više sprječava nego podupire osnivanje proizvođačkih organizacija.