Jesu li hrvatski izumitelji u strahu od patentiranja?

Autor: Saša Paparella , 31. ožujak 2015. u 13:30
Ljiljana Kuterovac/ Igor Kralj/PIXSELL

Udruga inovatora proziva Državni zavod za intelektualno vlasništvo da ne educira o važnosti prijave patenata.

Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo tijekom 2013. podnesene su 253 patentne prijave, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju da broj patentnih prijava od 2011. stagnira, odnosno kreće se oko 250 godišnje.

Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je 2009. podneseno 318 patentnih prijava, a nakon toga broj prijava se smanjuje te tri godine stagnira na razini od oko 250. Za komentar smo zamolili Nevena Markovića, tajnika Hrvatskog saveza inovatora (HSI). "Takvi me podaci ne iznenađuju: broj podnesenih patentnih prijava pada već godinama jer naši ljudi nisu svjesni značaja patenta. Brojka od 253 podnesene prijave užasno je premalena, pa upola manja Slovenija godišnje ima u apsolutnom iznosu dvostruko više patenata nego Hrvatska! To ne znači da su Hrvati manje skloni izumima. Štoviše, na natjecanjima redovito dobivaju nagrade, a njihove se izumi često komercijaliziraju, što je dokaz da te inovacije puno vrijede", kaže Marković.  U čemu je onda problem?

 

Kuterovac

Tvrdnje Hrvatskog saveza inovatora su paušalne

"U nefunkcioniranju Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo (DZIV). Taj zavod funkcionira u smislu zaprimanja i obrade patentne prijave, ali se ne bavi edukacijom o značaju prava industrijskog vlasništva, iako to slični zavodi u Europi rade. Suvremeni zavod mora imati i promidžbenu funkciju, pomagati inovatorima. Njegova je uloga i promocija djelatnosti, no čelnici DZIV-a ne smatraju da je to njihova dužnost. A ako oni tako nastave i uporno odbijaju sudjelovati u edukaciji izumitelja, neka onda država osnuje neku agenciju", predlaže Marković.  Edukacijom se u međuvremenu bavi HSI, čiji članovi obilaze razne tvrtke i institucije i pokušavaju razviti svijest o nužnosti prijave patenata. Marković kaže da dio hrvatskih izumitelja nije svjestan toga da svoj izum treba prijaviti te da im je usađen "silan strah" kako je postupak prijave skup i dugotrajan.

"Skup nije, maksimalna cijena pristojbe je do tisuću kuna, a to što dugo traje nije važno jer sva prava odmah počinju vrijediti. Nije bitno kada ćete dobiti taj papir, koji možete uramiti i staviti na zid, važno je da imate tržište za svoj izum", kaže.  Komentar smo potražili i u DZIV-u, gdje Markovićeve tvrdnje nazivaju "paušalnima". Objašnjavaju da je patentnu zaštitu na teritoriju RH moguće ostvariti i putem sustava Europskog patenta. "Takvi patenti jednakopravni su patentima priznatima u nacionalnom postupku koji provodi Zavod, ali nisu obuhvaćeni statističkim podacima o broju patentnih prijava u RH. Broj prijava iz RH podnesenih tom uredu lani je porastao za 23 posto, s 44 na 54, što je u skladu s očekivanim trendom okretanja od nacionalnog tržišta prema većem i potentnijem europskom tržištu", rekla nam je Ljiljana Kuterovac, ravnateljica DZIV-a. 
 

Komentirajte prvi

New Report

Close